i sinovi puka i sinovi uglednika, zajedno bogataš i siromah.
i sinovi puka i sinovi uglednika, zajedno bogataš i siromah.
Usta će moja govoriti mudrost, a promišljanje moga srca razboritost.
Priklonit ću uho prispodobi, uz harfu ću razotkriti svoju zagonetku.
Zašto bih se bojao u danima zla, kad me okružuje bezakonje mojih progonitelja?
Oni koji se uzdaju u svoj imetak i hvale se obiljem svoga bogatstva.
Priklonit ću uho prispodobi, uz harfu ću razotkriti svoju zagonetku.
Prignuću uho svoje k priči, uz gusle ću otvoriti zagonetku svoju.
אַטֶּה לְמָשָׁל אָזְנִי אֶפְתַּח בְּכִנּוֹר חִידָתִֽי
'a.Teh le./ma.Shal 'a.ze.N/i 'ef.Tach be./khi.Nor chi.da.T/i
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Priklonit ću k prispodobi uho svoje, otvorit ću uz harfu zagonetku svoju."
1. Priklonit ću Izvornik: אַטֶּה ['atteh] Gramatika: Glagol korijena נָטָה (natah), u konjugaciji Hifil (uzročno djelovanje), imperfekt, 1. lice jednine. Značenje: Fizička gesta usmjeravanja pažnje koja označava duboku koncentraciju i spremnost na slušanje božanske mudrosti. Psalmist prvo mora sam osluškivati prije nego progovori.
2. k prispodobi Izvornik: לְמָשָׁל [lemashal] Gramatika: Imenica מָשָׁל (mashal) s prijedlogom לְ (le) koji označava smjer 'k' ili 'prema'. Značenje: Pojam 'mashal' označava poslovicu, prispodobu ili poučnu izreku. Ovdje predstavlja duboku životnu istinu ili mudrosni uvid koji autor namjerava prenijeti.
3. uho svoje Izvornik: אָזְנִי ['ozni] Gramatika: Imenica אֹזֶן ('ozen) sa sufiksom 1. lica jednine ('moje'). Značenje: U biblijskoj antropologiji, uho nije samo organ sluha, već i središte razumijevanja, primanja znanja, poslušnosti i duhovne prijemčivosti.
4. otvorit ću Izvornik: אֶפְתַּח ['eftach] Gramatika: Glagol korijena פָּתַח (patach), konjugacija Qal, imperfekt, 1. lice jednine. Značenje: U kontekstu zagonetke, otvaranje znači njezino razrješavanje, objašnjavanje i činjenje dostupnom drugima. Skriveni smisao se izvlači na svjetlo.
5. uz harfu Izvornik: בְּכִנּוֹר [bekhinnor] Gramatika: Imenica כִּנּוֹר (kinnor) s prijedlogom בְּ (be) koji ovdje označava sredstvo ili pratnju ('s', 'uz pomoć'). Značenje: Kinnor je žičani instrument (lira ili harfa) čest u bogoštovlju i proricanju. Glazba ovdje služi kao duhovni medij kroz koji se mudrost i nadahnuće oslobađaju i prenose.
6. zagonetku svoju Izvornik: חִידָתִֽי [chidati] Gramatika: Imenica חִידָה (chidah) sa sufiksom 1. lica jednine. Značenje: Riječ 'chidah' označava tamnu, zagonetnu izreku ili težak egzistencijalni problem. Ovdje se odnosi na zagonetku prolaznosti života i prividnog uspjeha nepravednih koju će psalam rasvijetliti.
Ovaj stih (koji u hebrejskoj Bibliji odgovara Psalmu 49:5, a u našim prijevodima 49:4) predstavlja klasičan uvod u mudrosni tekst. Psalmist u njemu zauzima dvostruku ulogu: najprije je pažljivi učenik koji 'priklanja uho' i osluškuje božansku mudrost, a potom postaje učitelj koji tu istu mudrost objašnjava zajednici. Ovakav redoslijed naglašava biblijsko načelo da je autentična mudrost prvenstveno dar koji se prima od Boga, a tek se onda dijeli s drugima.
Zanimljiv je spoj intelektualnog promišljanja (zagonetka, prispodoba) i umjetničkog izražavanja (harfa, glazba). U drevnom Izraelu glazba je bila tijesno povezana s proročkim nadahnućem i duhovnim prosvjetljenjem. Zvuk lire nije služio samo kao estetska kulisa, već kao dinamičan medij pomoću kojeg se 'otključavala' duboka egzistencijalna zagonetka – u ovom slučaju, problem prolaznosti bogatstva i sudbine pravednika u usporedbi s bezbožnicima.