U trećoj godini vladavine Jojakima, kralja Judeje, Nabukodonozor, kralj Babilona, dođe pred Jeruzalem i opsjede ga.
U trećoj godini vladavine Jojakima, kralja Judeje, Nabukodonozor, kralj Babilona, dođe pred Jeruzalem i opsjede ga.
Gospodin predade u njegovu ruku Jojakima, kralja Jude, i dio posuda Doma Božjega. On ih dovede u zemlju Šinear, u dom svoga boga, a posude unese u riznicu svoga boga.
Kralj reče Ašfenazu, starješini svojih dvorjanika, da dovede od sinova Izraela, od kraljevskoga roda i od plemića.
U trećoj godini vladavine Jojakima, kralja Judeje, Nabukodonozor, kralj Babilona, dođe pred Jeruzalem i opsjede ga.
Godine treće carovanja Joakima cara Judina dođe Navuhodonosor car Vavilonski na Jerusalim, i opkoli ga.
בִּשְׁנַת שָׁלוֹשׁ לְמַלְכוּת יְהוֹיָקִים מֶֽלֶךְ יְהוּדָה בָּא נְבוּכַדְנֶאצַּר מֶֽלֶךְ בָּבֶל יְרוּשָׁלִַם וַיָּצַר עָלֶֽיהָ
bi/sh.Nat sha.Lo.osh le./mal.Khut ye.ho.ya.Kim Me.lekh- ye.hu.Dah ba' ne.vu.khad.ne.Tzar Me.lekh- ba.Vel ye.ru.sha.Lim va/i.Ya.tzar 'a.Lei./ha
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"U godini trećoj kraljevanja Jojakima kralja Jude dođe Nabukodonozor kralj Babilona (u) Jeruzalem i opsjede na nju."
1. U godini trećoj Izvornik: בִּשְׁנַת שָׁלוֹשׁ [bi/sh.Nat sha.Lo.osh] Gramatika: Imenica 'šanah' (godina) nalazi se u konstruktnom stanju (šnat) s vezanim prijedlogom 'be' (u), čineći sintagmu s brojem tri ('šaloš'). Značenje: Precizno smješta narativ u povijesni vremenski okvir (oko 605. g. pr. Kr.). Autor naglašava da se Božja suverenost i proročanstva ispunjavaju unutar stvarne, ljudske povijesti.
2. kraljevanja / za vladavinu Izvornik: לְמַלְכוּת [le./mal.Khut] Gramatika: Imenica ženskog roda 'malkhut' (kraljevstvo, vladavina) dolazi s vezanim prijedlogom 'le' (prema, za). Značenje: Ova riječ odmah uvodi ključnu temu knjige proroka Daniela: kontrast između propadljivih zemaljskih kraljevstava i vječnog Božjeg kraljevstva (malkhut olam).
3. dođe Izvornik: בָּא [ba'] Gramatika: Glagol 'bo'' (doći, ući) nalazi se u Qal perfektu, 3. lice jednine muškog roda. Perfekt označava završenu radnju. Značenje: Dolazak babilonskog kralja predstavlja početak ostvarenja Božjeg suda nad nevjernom Judom. Njegov dovršen čin invazije prekretnica je savezne povijesti Izraela.
4. i opsjede Izvornik: וַיָּצַר [va/i.Ya.tzar] Gramatika: Glagol 'tzur' (vezati, opsjedati) u obliku waw-konsekutivnog imperfekta. Prefiks 'waw' (i) uz imperfekt radnju pretvara u prošlost i nosi narativni niz. Značenje: Čin opsade predstavlja pritisak poganskog svijeta na Božji sveti grad. To označava početak nevolje i dugog razdoblja egzila za izraelski narod.
5. na nju (opsjede ga) Izvornik: עָלֶֽיהָ ['a.Lei./ha] Gramatika: Prijedlog ''al' (na, nad, protiv) s pronominalnim sufiksom 3. lica jednine ženskog roda. Značenje: Sufiks ženskog roda odnosi se na Jeruzalem, koji se u hebrejskom jeziku tretira kao ženski rod (često personificiran kao 'Kći Sionska'). Ovaj izraz pojačava dojam izravnog i nasilnog napada neprijatelja na Božje prebivalište. Imena: - Jojakim [יְהוֹיָקִים / ye.ho.ya.Kim] (osoba) Znači: Jahve podiže / Jahve uspostavlja Tvorba: Ime je tvoreno od teoforskog elementa 'Jeho' (skraćeni oblik Božjeg imena JHVH) i hebrejskog glagola 'qum' (podići, uspostaviti). Promjena imena: Rođen je kao Elijakim ('Bog podiže'). Ime mu je promijenio egipatski faraon Neko (2 Kr 23,34) kao znak političke podložnosti Egiptu, zadržavši pritom sličan smisao uvodeći Božje osobno ime.
- Juda [יְהוּדָה / ye.hu.Dah] (narod / pokrajina) Znači: Hvaljen / Neka je hvaljen Tvorba: Ime se izvodi iz hebrejskog glagolskog korijena 'yadah' (hvaliti, zahvaljivati, slaviti). Tekst objašnjava: Prema Post 29,35, Lea mu je dala to ime rekavši nakon rođenja: 'Ovaj put hvalit ću Jahvu', igrajući se korijenom riječi.
- Nabukodonozor [נְבוּכַדְנֶאצַּר / ne.vu.khad.ne.Tzar] (osoba) Znači: Nabu, zaštiti mog prvorođenog / Nabu, zaštiti granicu Tvorba: Akadsko ime 'Nabu-kudurri-uṣur' sastoji se od imena babilonskog boga mudrosti (Nabu), riječi 'kudurru' (prvorođeni sin, ili granica) i glagola 'naṣaru' (čuvati, štititi).
- Babilon [בָּבֶל / ba.Vel] (grad / carstvo) Znači: Vrata bogova / Vrata božja Tvorba: Etimologija dolazi iz akadskog jezika ('Bab-ilu' ili 'Bab-ilani'), gdje 'bab' znači vrata, a 'ilu' bog. Tekst objašnjava: Prema Postanku 11,9, ime se povezuje s hebrejskim glagolom 'balal' (pobrkati), uz objašnjenje da je onamo Jahve 'pobrkao jezik sve zemlje'.
- Jeruzalem [יְרוּשָׁלִַם / ye.ru.sha.Lim] (grad) Znači: Osnutak mira / Osnutak (boga) Šalema Tvorba: Najvjerojatnije je sastavljeno od zapadnosemitskog glagola 'yara' (baciti, položiti temelj) i imena kanaanskog božanstva 'Shalem', što se u kasnijoj teologiji izravno povezalo s riječi 'shalom' (mir). Promjena imena: U Bibliji je grad ranije poznat kao Šalem (Post 14,18) te Jebus dok je bio u rukama Jebusejaca (Suci 19,10).
Ovaj uvodni stih knjige proroka Daniela majstorski sažima veliki geopolitički i teološki sukob drevnog svijeta. Predstavljaju nam se dvije suprotstavljene sile: s jedne strane je Jojakim, predstavnik judejskog kraljevstva pod Božjim savezom koje zbog nevjernosti slabi; s druge je strane Nabukodonozor, vladar moćnog Babilona koji bez zaustavljanja opsjeda sveti grad Jeruzalem. Ovim naizgled suhoparnim povijesnim izvještajem autor zapravo postavlja glavnu pozornicu cijele knjige.
Iako je opsada Jeruzalema traumatičan događaj pada i početka sužanjstva za judejski narod, teologija iza teksta vrlo je jasna. Čini se da pagansko carstvo (Babilon) trijumfira nad Božjim gradom (Jeruzalemom), no čitatelju se zapravo poručuje da povijest nije izvan kontrole. Bog suvereno koristi tuđe vojske za provođenje pravde, a sukob dvaju kraljevstava iz prvog stiha – zemaljskog i nebeskog – razriješit će se kroz cijelu knjigu Daniela proročanskim pobjedama neuništivog Božjeg kraljevstva.