Moja se snaga osušila kao crijep, jezik mi se uz čeljusti prilijepio i u prah smrti me polažeš.
Moja se snaga osušila kao crijep, jezik mi se uz čeljusti prilijepio i u prah smrti me polažeš.
Jer okružili su me psi, zbor zlikovaca me opkolio; kao lav nasrću na moje ruke i noge.
Prebrajam sve svoje kosti, a oni gledaju i zure u mene.
Dijele moje haljine među sobom i za moje ruho bacaju ždrijeb.
A Ti, Jahve, ne udaljuj se; Snago moja, pohitaj mi u pomoć.
Prebrajam sve svoje kosti, a oni gledaju i zure u mene.
Mogao bih izbrojiti sve kosti svoje. Oni gledaju, i od mene načiniše stvar za gledanje.
אֲסַפֵּר כָּל עַצְמוֹתָי הֵמָּה יַבִּיטוּ יִרְאוּ בִֽי
'a.sa.Per kol- atz.mo.Ta/i He.mah ya.Bi.tu yir.'u- V/i
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Brojim sve kosti svoje oni gledaju vide u mene"
1. Brojim Izvornik: אֲסַפֵּר ['a.sa.Per] Gramatika: Glagol od korijena s-p-r (brojati, ispričati) u Piel deblu, imperfekt, 1. lice jednine. Piel deblo označava intenzivnu ili opetovanu radnju, dok imperfekt označava trajnost ili mogućnost ("mogu izbrojati"). Značenje: Ova riječ dočarava ekstremnu razinu patnikove fizičke propasti, mršavosti i izgladnjelosti. Njegove su kosti toliko izbočene ispod kože da ih može svaku zasebno prepoznati i prebrojati.
2. kosti svoje Izvornik: עַצְמוֹתָי [atz.mo.Ta/i] Gramatika: Imenica "etzem" (kost, suština) u množini ženskog roda ("atzamot") s priloženim posesivnim sufiksom 1. lica jednine. Značenje: U biblijskoj poeziji, kosti vrlo često metaforički predstavljaju najdublji, najčvršći dio ljudskoga bića i tjelesnu snagu. Njihova gola izloženost ukazuje na potpuni gubitak te snage, potpunu ranjivost i blizinu smrti.
3. oni Izvornik: הֵמָּה [He.mah] Gramatika: Osobna zamjenica za 3. lice množine muškog roda (oni). Njena naglašena upotreba ovdje nosi suprotstavljajući karakter. Značenje: Izričito navođenje zamjenice služi kao snažan kontrast između usamljenog, umirućeg pravednika (ja) i gomile (oni) koja ga nemilosrdno i ujedinjeno okružuje.
4. gledaju Izvornik: יַבִּיטוּ [ya.Bi.tu] Gramatika: Glagol od korijena n-b-t (gledati, uprti pogled) u Hifil deblu, imperfekt, 3. lice množine muškog roda. Značenje: Ovaj glagol ne označava samo slučajan pogled, već oštro, prodorno i usredotočeno zurenje. On izražava jezivu, objektivizirajuću pažnju kojom promatrači proučavaju muku pravednika.
5. vide u mene Izvornik: יִרְאוּ בִֽי [yir.'u- V/i] Gramatika: Glagol r-a-h (vidjeti, Qal imperfekt, 3. lice množine) u konstrukciji s prijedlogom "b" (u/na) na koji je dodan sufiks 1. lica jednine. Značenje: Hebrejski idiom "vidjeti u nekoga" (ra'ah be) konvencionalno znači gledati s naslađivanjem, trijumfirati nad nečijom nesrećom ili prezirno se rugati. Ovim se dovršava slika patnika kao pukog javnog spektakla nad kojim se gomila zlurado zabavlja.
Ovaj redak, preuzet iz 22. psalma (Psalam 22:18 u hebrejskom izvorniku, tj. 22:17 u većini prijevoda), vrlo plastično i potresno sažima dvojnu prirodu psalmistove agonije: tjelesnu muku i socijalnu sramotu. Prvi dio stiha nudi mučnu sliku fizičkog propadanja u kojoj je patnik toliko iscrpljen i mršav da su mu kosti postale vidljive golim okom, što ukazuje na tešku bolest, glad ili mučenje. U kršćanskoj teološkoj tradiciji, ovaj se detalj snažno prepoznaje kao proročanstvo o fizičkoj realnosti Kristova raspeća.
Drugi dio stiha naglasak prebacuje na društvenu i psihološku dimenziju patnje koja je jednako razorna kao i fizička bol. Psalmist je okružen neprijateljima čija se reakcija svodi na hladno, proračunato i naslađujuće zurenje, lišeno i najmanjeg traga ljudskog suosjećanja. Gledajući u njega, oni ga dehumaniziraju i svode na goli objekt prijezira. Stih tako maestralno oslikava stanje potpune izloženosti – patnik je ogoljen ne samo od svoje tjelesne snage, već i od svakog osobnog dostojanstva pred licem nemilosrdnog svijeta.