Napajaju svaku poljsku zvijer, divlji magarci gase svoju žeđ.
Napajaju svaku poljsku zvijer, divlji magarci gase svoju žeđ.
Nad njima prebivaju ptice nebeske, između grana puštaju glas.
On napaja planine iz Svojih odaja, plodom Tvojih djela siti se zemlja.
Ti daješ rasti travi za stoku i bilju na službu čovjeku, da izvede kruh iz zemlje.
I vino razveseljuje srce čovjekovo, da mu od ulja zasja lice, a kruh okrepljuje srce čovjeka.
On napaja planine iz Svojih odaja, plodom Tvojih djela siti se zemlja.
Napajaš gore s visina svojih, plodima djela tvojih siti se zemlja.
מַשְׁקֶה הָרִים מֵעֲלִיּוֹתָיו מִפְּרִי מַעֲשֶׂיךָ תִּשְׂבַּע הָאָֽרֶץ
mash.Keh Ha.rim me./'a.li.yo.Ta/v mi./pe.Ri ma.'a.Sei./kha tis.Ba' ha./'A.retz
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Napaja planine iz-odaja-svojih od-ploda djela-tvojih siti-se zemlja"
1. Napaja Izvornik: מַשְׁקֶה [mashqeh] Gramatika: Particip aktivni, Hifil obrazac glagola šaqah (napajati, dati piti). Upotreba participa označava trajnu, neprestanu radnju. Značenje: Ukazuje na Božju aktivnu i neprekidnu brigu za stvorenje. On je taj koji suvereno opskrbljuje životvornom vodom i ona mjesta koja su ljudima nedostupna, poput planinskih vrhunaca.
2. iz odaja svojih Izvornik: מֵעֲלִיּוֹתָיו [me'aliyotav] Gramatika: Prijedlog min (iz/od) dodan na imenicu u množini 'aliyah (gornja soba, potkrovlje) sa sufiksom 3. lica jednine muškog roda (Njegovih). Značenje: Predstavlja antropomorfnu sliku nebesa kao Božje palače s gornjim odajama u kojima se čuvaju zalihe kiše. Naglašava Božju uzvišenost i Njegovu apsolutnu kontrolu nad prirodnim elementima.
3. od ploda djela tvojih Izvornik: מִפְּרִי מַעֲשֶׂיךָ [mipri ma'aseykha] Gramatika: Konstruktni lanac (smihut). Prijedlog min (od) i imenica pri (plod) u status constructusu vezani su za imenicu u množini ma'asim (djela) sa sufiksom 2. lica jednine (Tvojih). Značenje: Fraza povezuje kišu kao Božje djelo s obiljem koje ona proizvodi na zemlji. Zemlja se hrani posljedicama božanske prisutnosti, a cijela priroda svjedoči o Njegovom stvaralačkom radu.
4. siti se Izvornik: תִּשְׂבַּע [tisba'] Gramatika: Imperfekt Qal glagola saba' (biti sit, nahranjen, zadovoljen). Glagol je u 3. licu jednine ženskog roda jer se slaže s imenicom zemlja (eretz) koja je ženskog roda. Značenje: Izražava potpuno zasićenje i ispunjenje. Božja providnost nije samo dostatna za preživljavanje, nego pruža duboko zadovoljenje, bogatstvo i puninu života cjelokupnom stvorenju.
Ovaj stih iz Psalma 104 (r. 13) predstavlja prekrasnu pjesničku sliku Božje stvoriteljske moći i Njegove trajne brige za svijet. Umjesto da svijet prepusti mehaničkim prirodnim procesima, Bog se opisuje kao nebeski domaćin koji iz svojih uzvišenih odaja osobno zalijeva planine. Njegova providnost obuhvaća i najviša, ljudima nedostupna mjesta, odražavajući time univerzalnost Njegove skrbi.
Promjena lica u stihu – od govora o Bogu u trećem licu ('iz odaja svojih') do izravnog obraćanja u drugom licu ('djela tvojih') – naglašava psalmistov prijelaz iz divljenja stvorenom redu u duboko, osobno štovanje Stvoritelja. Zemlja koja se 'siti od ploda Božjih djela' ukazuje na teološku istinu da cjelokupno stvorenje ovisi o Bogu ne samo za svoj početak, već i za svoje svakodnevno održavanje i blagostanje.