Koji rekoše: "Uzmimo u posjed za sebe prebivališta Božja."
Koji rekoše: "Uzmimo u posjed za sebe prebivališta Božja."
Bože moj, učini ih kao kovitlac, kao pljevu pred vjetrom.
Kao vatra što spaljuje šumu i kao plamen što sažiže planine
Tako ih progoni Svojom olujom i prestraši ih Svojim vihorom.
Ispuni im lica sramotom, pa će tražiti Tvoje Ime, Jahve.
Kao vatra što spaljuje šumu i kao plamen što sažiže planine
Kao što oganj sažiže šumu, i kao plamen što zapaljuje gore,
כְּאֵשׁ תִּבְעַר יָעַר וּכְלֶהָבָה תְּלַהֵט הָרִֽים
ke./'Esh tiv.'ar- Ya.'ar u./khe./le.ha.Vah te.la.Het ha.Rim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Kao vatra spaljuje šumu i kao plamen sažiže planine"
1. kao vatra Izvornik: כְּאֵשׁ [ke/'esh] Gramatika: Imenica 'esh (vatra) je ženskog roda, a ovdje joj je prefiksiran prijedlog 'ke' koji označava usporedbu (similu). Nalazi se u funkciji subjekta. Značenje: U biblijskoj poeziji vatra često simbolizira Božju svetost, teofaniju i Njegov razorni sud nad grijehom i neprijateljima. Ona predstavlja nadnaravnu silu kojoj se čovjek ne može suprotstaviti.
2. spaljuje Izvornik: תִּבְעַר [tiv'ar] Gramatika: Glagol od korijena b-'-r (gorjeti, spaliti). Ovdje je u Qal imperfektu, 3. lice jednine ženskog roda, te se slaže s imenicom vatra. Značenje: Oblik imperfekta ukazuje na radnju koja traje ili je ponavljajuća. Time se prikazuje nezaustavljiva, aktivna priroda vatre koja postojano guta sve pred sobom u procesu pročišćenja ili uništenja.
3. šumu Izvornik: יָעַר [ya'ar] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini. Nalazi se u funkciji izravnog objekta kojeg glagol guta/spaljuje. Značenje: Šuma vizualno i metaforički predstavlja nešto gusto, mnoštveno i naizgled teško prohodno ili neprobojno. Vatra koja nesmetano guta šumu slika je naglog propadanja oholosti i zemaljske sile.
4. i kao plamen Izvornik: וּכְלֶהָבָה [u/khe/lehavah] Gramatika: Imenica lehavah (plamen) s dva prefiksa: veznikom 've' (koji prelazi u 'u' zbog pravila izgovora ispred šve) te prijedlogom 'ke' (kao). Značenje: Ova riječ stvara poetički paralelizam s prvim dijelom stiha. Plamen vizualno pojačava sliku, naglašavajući vidljivi sjaj, žestinu i intenzitet Božjeg gnjeva.
5. sažiže Izvornik: תְּלַהֵט [telahet] Gramatika: Glagol od korijena l-h-t (plamtjeti, žeći). Nalazi se u Piel imperfektu, 3. lice jednine ženskog roda (kao subjekt se podrazumijeva plamen ili vatra). Značenje: Korištenje Piel glagolskog debla u hebrejskom obično daje intenzivno ili kauzativno značenje. Ono naglašava žestinu kojom plamen ne samo da tinja, već silovito prži i pretvara u pepeo.
6. planine Izvornik: הָרִֽים [harim] Gramatika: Imenica muškog roda u množini, od jednine 'har'. Funkcionira kao objekt drugog dijela stiha. Značenje: Planine su u drevnom Bliskom istoku bile ultimativni simbol stabilnosti, veličine, zaštite i vječnosti. Slika plamena koji s lakoćom zahvaća i sažiže golemi prostor planina svjedoči o Božjoj nadmoći nad cijelim stvorenim poretkom.
Ovaj stih (Psalam 83:15, odnosno 83:14 prema hebrejskoj numeraciji) dio je poznate imprecatorne tužaljke u kojoj psalmist Asaf moli Boga da intervenira protiv urote okolnih naroda koji žele izbrisati Izrael s lica zemlje. Korištenjem klasičnog hebrejskog paralelizma, stih oslikava Božji sud kao nezadrživu i zastrašujuću prirodnu silu pred kojom ništa ne može opstati.
Metafore nemilosrdnog šumskog požara i zapaljenih planina prenose ideju potpunog, brzog i neizbježnog uništenja. Baš kao što surova vatra ne poznaje prepreke dok uništava drveće i grmlje na teško prohodnim planinskim obroncima, psalmist moli da Božja moć na jednak način iznenadi, progoni i iskorijeni oholost neprijatelja. Vatra ovdje nije samo element destrukcije, već i oruđe Božje pravednosti koje će prisiliti narode da priznaju tko je jedini Vladar svijeta.