A ja, zamalo mi posrnuše noge, gotovo mi se poskliznuše koraci.
A ja, zamalo mi posrnuše noge, gotovo mi se poskliznuše koraci.
Jer zavidjeh oholima, gledajući mir opakih.
Jer nema okova do smrti njihove i ugojeno je tijelo njihovo.
U muci smrtnika oni nisu, niti s ljudima bivaju pogođeni.
Zato im je oholost ogrlica, a ruho nasilja ih zaogrće.
Jer nema okova do smrti njihove i ugojeno je tijelo njihovo.
Jer ne znaju za nevolju do same smrti, i tijelo je njihovo pretilo.
כִּי אֵין חַרְצֻבּוֹת לְמוֹתָם וּבָרִיא אוּלָֽם
ki 'ein char.tzu.Bot le./mo.Ta/m u./va.Ri' 'u.La/m
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Jer nema okova za smrt njihovu i ugojeno tijelo njihovo."
1. okova Izvornik: חַרְצֻבּוֹת [char.tzu.Bot] Gramatika: Imenica ženskog roda u množini. Riječ označava stege, okove ili jake bolove. Značenje: U ovom kontekstu metaforički označava samrtne muke ili teške patnje od kojih su zlotvori pošteđeni. Pjesnik se čudi kako opaki umiru mirno, bez agonije.
2. za smrt njihovu Izvornik: לְמוֹתָם [le./mo.Ta/m] Gramatika: Prijedlog לְ (le - za, k, pri) spojen s imenicom מָוֶת (mavet - smrt) i pronominalnim sufiksom trećeg lica množine ם (njihov). Značenje: Masoretski tekst doslovno kaže 'njihovoj smrti'. Mnogi stručnjaci smatraju da je ovdje zbog krivog razdvajanja riječi izvorno stajalo 'lamo tam' (njima je savršeno), no postojeći tekst naglašava odsustvo patnje u trenutku smrti.
3. i ugojeno Izvornik: וּבָרִיא [u./va.Ri'] Gramatika: Veznik ו (u - i) spojen s pridjevom בָּרִיא (bari' - zdrav, debeo, ugojen) u muškom rodu jednine. Značenje: U drevnom Bliskom istoku pretilost i ugojenost bili su znakovi zdravlja, blagostanja i obilja. Zlotvori su prikazani kao oni koji uživaju vrhunsko fizičko blagostanje.
4. tijelo njihovo Izvornik: אוּלָֽם ['u.La/m] Gramatika: Imenica muškog roda s pronominalnim sufiksom trećeg lica množine. Osnova je vjerojatno אול ('ul), što označava trbuh ili tijelo. Značenje: Odnosi se na njihovo fizičko tijelo i snagu. Njihova tjelesna punoća simbolizira bezbrižan život bez oskudice, što pojačava psalmistov osjećaj nepravde.
Ovaj stih iz Psalma 73 (Ps 73,4) predstavlja središte psalmistove krize vjere. Promatrajući živote bezbožnika, on primjećuje šokantan paradoks: umjesto da budu kažnjeni za svoja zla djela, oni žive u izobilju, savršenog zdravlja, a čak im je i smrt mirna i bezbolna ('nema okova pri njihovoj smrti').
Njihova 'ugojena tijela' simbol su apsolutnog blagostanja i izostanka životnih nedaća s kojima se pravednici svakodnevno suočavaju. Ovaj osjećaj kozmičke nepravde – gdje zločinci naizgled prolaze nekažnjeno i žive bolje od onih koji služe Bogu – stvara duboku teološku napetost koja će biti razriješena tek kasnije u psalmu, kada psalmist uđe u Božje svetište i spozna konačnu sudbinu zlotvora.