Usta svoja na Nebesa postavljaju, a jezik njihov hodi po Zemlji.
Usta svoja na Nebesa postavljaju, a jezik njihov hodi po Zemlji.
Stoga se narod Njegov vraća ovamo i ispija obilne vode.
I govore: "Kako zna Bog i ima li znanja u Svevišnjega?"
Gle, to su bezbožnici: uvijek spokojni, umnožavaju bogatstvo.
Zaista, uzalud očistih svoje srce i u nedužnosti oprah svoje ruke.
I govore: "Kako zna Bog i ima li znanja u Svevišnjega?"
I govore: kako će razabrati Bog? zar višnji zna?
וְֽאָמְרוּ אֵיכָה יָדַֽע אֵל וְיֵשׁ דֵּעָה בְעֶלְיֽוֹן
ve./'a.me.Ru 'ei.Khah ya.da'- 'El ve./Yesh de.'Ah ve./'el.Yon
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I kažu: Kako zna Bog i ima li znanja u Svevišnjega?"
1. I kažu Izvornik: וְֽאָמְרוּ [ve'ameru] Gramatika: Veznik waw spojen s glagolom 'amar (reći) u Qal perfektu, 3. lice množine. Ovdje perfekt označava trajnu, uobičajenu radnju ili ukorijenjeni stav u sadašnjosti. Značenje: Ova fraza izražava drskost opakih ljudi koji samouvjereno i neprestano izgovaraju hule, dovodeći u pitanje Božju prisutnost i pravednost.
2. kako Izvornik: אֵיכָה ['eikhah] Gramatika: Upitni prilog koji se često koristi na početku tužaljki, izražavajući žaljenje ili očaj. Ovdje je upotrijebljen unutar retoričkog pitanja zlikovaca. Značenje: Riječ ovdje ne traži informaciju, već se koristi cinično. Izražava ruganje, skepticizam i drsku nevjericu u Božju sposobnost da prati događanja na zemlji.
3. zna Izvornik: יָדַֽע [yada'] Gramatika: Glagol u Qal perfektu, 3. lice jednine. Označava radnju spoznavanja ili zapažanja. Značenje: Biblijski koncept znanja nadilazi puki intelekt i označava blisko sudjelovanje, intimno iskustvo i providnost. Negiranjem Njegovog znanja, opaki niječu Njegovo aktivno upravljanje svijetom.
4. znanja Izvornik: דֵּעָה [de'ah] Gramatika: Imenica ženskog roda jednine, izvedena iz istog korijena (y-d-a) kao i prethodni glagol. Njena upotreba uz glagol stvara stilsku figuru i naglašava smisao. Značenje: Označava cjelovitu spoznaju i svjesnost svega što se događa. Njezinom upotrebom opaki propituju posjeduje li Bog uopće kapacitet ili interes za praćenje njihovih (zlih) djela.
5. u Svevišnjega Izvornik: בְעֶלְיֽוֹן [ve'elyon] Gramatika: Prijedlog 'bet' (u, pri, kod) spojen s vlastitim imenom, odnosno božanskom titulom 'Eljon. Zbog prethodnog samoglasnika obično prelazi iz praska 'b' u tjesnačnik 'v'. Značenje: Ovdje dolazi do snažne ironije. Opaki koriste ovu uzvišenu titulu upravo kako bi argumentirali da je Bog previše transcendentan, 'visok' i udaljen da bi ga uopće zanimao ljudski moral. Imena:
- Bog (El) [אֵל / 'El] (ostalo) Znači: Moćni, Silni, Bog Tvorba: Osnovna semitska riječ za božanstvo. Vjerojatno je izvedena iz korijena 'wl' koji znači 'biti jak, moćan' ili 'yl' koji znači 'biti ispred, voditi'.
- Svevišnji (Eljon) [עֶלְיֽוֹן / 'el.Yon] (ostalo) Znači: Najviši, Vrhovni, Svevišnji Tvorba: Izvedenica iz hebrejskog korijena 'alah' (עָלָה) koji znači 'ići gore' ili 'uzdići se', s dodatkom sufiksa koji označava svojstvo, čime se naglašava krajnja uzvišenost.
Ovaj stih (Psalam 73,11) jezgrovito izražava drskost opakih i sažima glavni teološki problem s kojim se psalmist suočava. Govornici u stihu ne niječu nužno samo postojanje Boga – oni Ga ovdje čak nazivaju 'Bog' (El) i 'Svevišnji' (Eljon) – već izruguju i niječu Njegovu providnost, sveznanje i pravedno upravljanje svijetom. Njihovo retoričko pitanje služi kao opravdanje za njihova zla djela, temeljeći se na pretpostavci da bi transcendentni i nedohvatljivi Bog bio posve nezainteresiran za moralne izbore malih ljudi na zemlji.
Ovakav 'praktični ateizam' zlikovaca otkriva srž njihove oholosti: oni smatraju da Božja uzvišenost i distanca automatski podrazumijevaju i Njegovu sljepoću za nepravdu. Za samog psalmista (Asafa), ova scena predstavlja duboku krizu vjere – promatrajući kako se opaki nekažnjeno rugaju Gospodinu i istovremeno uspijevaju u životu, on počinje preispitivati isplati li se uopće biti pravedan pred Bogom koji naizgled ne reagira na takve provokacije.