Učvršćuje planine Svojom Snagom, opasan Moću.
Učvršćuje planine Svojom Snagom, opasan Moću.
On stišava huku mora, huku njihovih valova i vrevu naroda.
Stanovnici krajeva boje se Tvojih znakova, činiš da kliču izlazišta jutra i večeri.
Pohodio si zemlju i napojio je, uvelike si je obogatio; Božji je potok pun vode. Pripremaš im žito, jer je tako uređuješ.
Brazde njezine napajaš, grude njezine ravnaš, pljuskovima je razmekšavaš, rast njezin blagoslivljaš.
Stanovnici krajeva boje se Tvojih znakova, činiš da kliču izlazišta jutra i večeri.
Boje se tvojih čudesa koji žive na krajevima zemaljskim; sve što se javlja jutrom i večerom ti budiš da slavi tebe.
וַיִּירְאוּ יֹשְׁבֵי קְצָוֹת מֵאוֹתֹתֶיךָ מוֹצָֽאֵי בֹקֶר וָעֶרֶב תַּרְנִֽין
va/i.Yi.re.'U yo.she.Vei Ke.tza.vot me./'o.to.Tei./kha Mo.tza.'ei- Vo.ker va./'E.rev tar.Nin
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I-pobojaše-se stanovnici krajeva od-znakova-tvojih izlazišta jutra i-večeri klicati-činiš"
1. I-pobojaše-se / I strahopoštuju Izvornik: וַיִּירְאוּ [vayyir'u] Gramatika: Vav konsekutivni ('i') dodan na Qal imperfekt 3. lica množine od korijena יָרֵא (yare - bojati se, štovati). Zbog 'vav konsekutivnog', vrijeme se prevodi u prošlost, iako može označavati i trajnu radnju. Značenje: Riječ ovdje ne označava paničan užas, već duboko strahopoštovanje i divljenje pred stvorenim svijetom. Ona predstavlja ispravan, bogobojazan odgovor stvorenja na veličanstvenost Stvoritelja.
2. stanovnici krajeva Izvornik: יֹשְׁבֵי קְצָוֹת [yoshevey qetsavot] Gramatika: Konstruktni lanac (smikhut) sastavljen od Qal aktivnog participa u množini ('stanovnici' od korijena yashav) i imenice u množini ('krajevi' ili 'rubovi'). Značenje: Fraza naglašava univerzalnost Božjeg dometa. Čak i oni narodi koji žive na samim rubovima poznatog svijeta prepoznaju i odgovaraju na očitovanje Njegove prisutnosti.
3. od-znakova-tvojih Izvornik: מֵאוֹתֹתֶיךָ [me'ototekha] Gramatika: Prijedlog מִן (min - od) spojen s imenicom u množini אוֹת (ot - znak) i sufiksom 2. lica jednine muškog roda ('tvojih'). Značenje: U biblijskoj misli 'znakovi' ovdje ukazuju na čuda stvaranja, prirodne fenomene i moćna djela u svemiru. Ti kozmički znakovi stoje kao vidljivi dokazi nevidljivog Božjeg reda i suverenosti.
4. izlazišta Izvornik: מוֹצָאֵי [motza'ei] Gramatika: Imenica u množini, u konstruktnom stanju, izvedena od korijena יָצָא (yatsa - izaći). Označava mjesta ili ishodišta iz kojih nešto izlazi. Značenje: Poetska slika koja upućuje na vrata ili horizonte s kojih izlaze zora i sumrak (istok i zapad). Bog kontrolira i prostore prostiranja (istok-zapad) i cikluse vremena (jutro-večer).
5. klicati-činiš / potičeš na radost Izvornik: תַּרְנִֽין [tarnin] Gramatika: Hifil imperfekt, 2. lice jednine muškog roda od korijena רָנַן (ranan - klicati, radosno vikati, pjevati). Hifil je kauzativno stablo, što znači 'uzrokuješ da kliču'. Značenje: Bog nije samo onaj koji izaziva strah i divljenje, već i aktivni izvor kozmičke radosti. Cijeli svemir u Njegovom poretku pretvara se u zbor koji kliče i slavi svoju opstojnost i Stvoritelja.
Ovaj stih iz Psalma 65 (r. 9) majstorski obuhvaća srž biblijske kozmologije i ljudskog odgovora na nju, spajajući dva naizgled suprotna, ali duboko komplementarna osjećaja: strahopoštovanje i neobuzdanu radost. Psalmist promatra univerzalni doseg Božje prisutnosti gdje Njegovi 'znakovi' u prirodi svjedoče o božanskom redu. Od tih znakova do samih rubova zemlje i krajeva horizonta – ne postoji mjesto koje je izuzeto od Njegove vlasti.
Posebna ljepota leži u polaritetima kojima se opisuje vremensko i prostorno obuhvaćanje: 'izlazišta jutra i večeri' predstavljaju istok i zapad te početak i kraj dana. Bog ne samo da suvereno održava taj ogromni ustroj držeći narode u divljenju, nego i samim ishodištima dana zapovijeda te uzrokuje da priroda probija u radosni, pobjedonosni krik hvale (tarnin).