Oganj i tuča, snijeg i magla, olujni vjetar koji izvršava Njegovu Riječ.
Oganj i tuča, snijeg i magla, olujni vjetar koji izvršava Njegovu Riječ.
Planine i svi brežuljci, plodonosno drveće i svi cedrovi!
Zvijeri i sva stoka, gmazovi i ptice krilate
Kraljevi zemlje i svi narodi, knezovi i svi suci zemlje!
Mladići, a i djevojke, starci s dječacima
Zvijeri i sva stoka, gmazovi i ptice krilate
Zvijeri i sva stoka, bubine i ptice krilate,
הַֽחַיָּה וְכָל בְּהֵמָה רֶמֶשׂ וְצִפּוֹר כָּנָֽף
ha./chai.Yah ve./khol be.he.Mah Re.mes ve./tzi.Por ka.Naf
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"životinja i svaka stoka gmizavac i ptica krila"
1. životinja Izvornik: הַֽחַיָּה [ha-chayyah] Gramatika: Imenica ženskog roda u jednini s određenim članom 'ha'. Nastala je od hebrejskog korijena 'chayah' koji znači 'živjeti'. Značenje: U biblijskoj klasifikaciji životinja ovaj se termin gotovo isključivo koristi za divlje životinje i zvijeri koje žive u prirodi slobodno, za razliku od onih podređenih čovjeku.
2. i svaka stoka Izvornik: וְכָל בְּהֵמָה [ve-khol behemah] Gramatika: Sastoji se od veznika 've' (i), priloga 'khol' (sve, svako) te imenice ženskog roda 'behemah' u jednini. Značenje: Ova riječ primarno označava pripitomljene, domaće životinje i krupnu stoku. To su životinje koje obitavaju uz čovjeka i služe mu za rad ili hranu.
3. gmizavac Izvornik: רֶמֶשׂ [remes] Gramatika: Imenica muškog roda izvedena iz glagolskog korijena 'ramas', što znači 'puzati', 'gmizati' ili 'kretati se po tlu'. Značenje: Predstavlja zasebnu kategoriju stvorenja koja obuhvaća gmazove, sitne glodavce, kukce i sve ostale životinje čije je kretanje vezano nisko uz zemlju.
4. i ptica krila Izvornik: וְצִפּוֹר כָּנָֽף [ve-tzippor kanaf] Gramatika: Sintagma u konstruktnom stanju gdje je 'tzippor' ptica, a 'kanaf' znači krilo ili rub. Doslovan prijevod 'ptica krila' hebrejski je idiom za pticu koja leti (krilatu pticu). Značenje: Ova fraza označava cjelokupni ptičji svijet i stvorenja koja lete zrakom, upotpunjujući tako potpunu sliku faune iznad i na površini zemlje.
Ovaj stih (koji prepoznajemo kao dio Psalma 148:10) donosi nam klasičnu starozavjetnu taksonomiju koja cjelokupno životinjsko carstvo dijeli u četiri osnovne kategorije: divlje životinje i zvijeri (chayyah), domaću stoku (behemah), bića koja gmižu po zemlji (remes) te stvorenja koja lete nebom (tzippor kanaf). Ovakav redoslijed odražava drevni promišljeni pristup koji obuhvaća faunu u njezinim različitim sferama postojanja i odnosu prema ljudskom habitatu.
Teološka svrha ovakvog navođenja, napose u kontekstu hvalospjeva, jest isticanje sveobuhvatnosti stvorenog svijeta. Tekst poziva doslovno svako živo biće, bez obzira na njegovu veličinu, stupanj korisnosti čovjeku ili specifično stanište u kojem boravi, da se pridruži univerzalnoj simfoniji stvorenja koja svojim postojanjem svjedoči i slavi svoga Stvoritelja.