On pretvara rijeke u pustinju i izvore voda u žednu zemlju.
On pretvara rijeke u pustinju i izvore voda u žednu zemlju.
plodnu zemlju u slatinu zbog zla njezinih stanovnika.
On pretvara pustinju u jezero vode, a sasušenu zemlju u izvore vode.
Ondje On nastani gladne, a oni utemeljiše grad za boravište.
Zasijaše polja, posadiše vinograde i donesoše plod uroda.
On pretvara pustinju u jezero vode, a sasušenu zemlju u izvore vode.
On pretvara pustinju u jezera, i suhu zemlju u izvore vodene,
יָשֵׂם מִדְבָּר לַֽאֲגַם מַיִם וְאֶרֶץ צִיָּה לְמֹצָאֵי מָֽיִם
ya.Sem Mid.bor la./'a.gam- Ma.yim ve./'E.retz tzi.Yah le./mo.Tza.'ei Ma.yim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Pretvara pustinju u jezero vode i zemlju suhu u izvore vode."
1. Pretvara Izvornik: יָשֵׂם [yasem] Gramatika: Glagol (korijen שׂים - sim), qal imperfekt, 3. lice jednine muškog roda. Imperfekt ovdje naglašava trajnu, ponavljajuću ili karakterističnu Božju aktivnost, a ne samo jednokratni događaj. Značenje: Iako korijen doslovno znači 'staviti' ili 'postaviti', u kombinaciji s prijedlogom 'le' (u) označava korjenitu transformaciju. Prikazuje suverenu moć Stvoritelja da u potpunosti izmijeni temeljnu narav neke stvarnosti.
2. pustinju Izvornik: מִדְבָּר [midbar] Gramatika: Imenica muškog roda, jednina, apsolutno stanje. Dolazi od korijena 'dabar' koji u nekim kontekstima može značiti 'voditi' (stoku na ispašu). Značenje: Označava divljinu, negostoljubivo i sušno područje, mjesto opasnosti i nedostatka životnih uvjeta. U biblijskoj teologiji pustinja je redovito simbol duhovne oskudice, kušnje i potpune ovisnosti o Bogu.
3. u jezero Izvornik: לַֽאֲגַם [la'agam] Gramatika: Imenica muškog roda u vezanom stanju (konstrukt) sa spojenim prijedlogom 'le' (ל) koji pokazuje rezultat promjene. Čini sintagmu s riječi 'vode' (jezero vode). Značenje: Riječ 'agam' često se odnosi na tršćak, močvaru ili jezero sa stajaćom vodom. Predstavlja oazu bujnog života i zaštite koja stoji kao potpuna suprotnost smrtonosnom mrtvilu pustinje.
4. suhu Izvornik: צִיָּה [tziyyah] Gramatika: Imenica ženskog roda, apsolutno stanje. Djeluje apozicijski uz prethodnu riječ 'zemlja' (eretz), tvoreći sliku 'zemlje suše'. Značenje: Riječ specifično označava paravo, ispucalo i žedno tlo lišeno svake vlage. Naglašava beznadno stanje koje je po ljudskim mjerilima nepopravljivo i potpuno neplodno.
5. u izvore Izvornik: לְמֹצָאֵי [lemotza'ei] Gramatika: Imenica muškog roda u množini, vezano stanje (konstrukt) s prijedlogom 'le'. Izvedena je od glagola 'yatsa' (izaći), pa doslovno označava 'mjesta izlaska'. Značenje: Za razliku od jezera koje predstavlja obilje stajaće vode, 'izvori' predstavljaju živu, tekuću vodu koja neprestano izvire. Simbolizira neiscrpnu milost i božansku obnovu koja aktivno donosi novi život onamo gdje je vladala smrt.
Ovaj stih iz Psalma 107 (r. 35) predivna je poetska objava Božje suverenosti i Njegove sposobnosti da potpuno preokrene ljudske i prirodne okolnosti. On je Stvoritelj koji nije ograničen postojećim zakonitostima prirode, već ih vlastitom riječju i voljom može izmijeniti, donoseći radikalnu transformaciju. Pustinja i suha zemlja, koje prirodno znače smrt, glad i očaj, u Njegovim se rukama pretvaraju u izvore života i obilja.
Teološka poruka nadilazi doslovno natapanje zemlje; ona govori o Božjoj spasonosnoj milosti prema Njegovu narodu. Stih služi kao utjeha svima koji se nalaze u 'pustinjskim' i sušnim životnim razdobljima, obećavajući im da Bog može i želi stvoriti novi, bujni život tamo gdje prevladavaju tuga, beznađe i duhovna pustoš. Kontrast mrtve zemlje i živih voda svjedoči o tome da istinsko iscjeljenje i obnova uvijek izviru isključivo iz Božanskog zahvata.