I zamijeniše svoju Slavu obličjem bika koji jede travu.
I zamijeniše svoju Slavu obličjem bika koji jede travu.
Zaboraviše Boga, svoga Spasitelja, koji učini velika djela u Egiptu
Čudesa u Kamovoj zemlji, strašna djela na Crvenome moru.
I reče da će ih uništiti, da Mojsije, Njegov izabranik, nije stao u procijep pred Njega da odvrati Njegov Gnjev od uništavanja.
Prezreše zemlju miline, ne povjerovaše Riječi Njegovoj.
Čudesa u Kamovoj zemlji, strašna djela na Crvenome moru.
Divna u zemlji Hamovoj, strašna na Crvenom Moru.
נִפְלָאוֹת בְּאֶרֶץ חָם נוֹרָאוֹת עַל יַם סֽוּף
Nif.la.'ot be./'E.retz Cham no.ra.'ot 'al- yam- Suf
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Čudesa u zemlji Hama, strašna djela na moru trske"
1. Čudesa Izvornik: נִפְלָאוֹת [nifla'ot] Gramatika: Particip pasivni (Niphal) glagola פלא (pala), u ženskom rodu množine. Ovdje funkcionira kao poimeničeni pridjev (čudesne stvari, čudesa). Značenje: Označava božanska djela koja su izvan ljudskog shvaćanja i moći. U ovom kontekstu naglašava nadnaravni karakter Božje intervencije tijekom Izlaska iz Egipta.
2. u zemlji Izvornik: בְּאֶרֶץ [be'eretz] Gramatika: Sastoji se od neodvojivog prijedloga בְּ (be, 'u') i imenice אֶרֶץ (eretz, 'zemlja') u konstruktnom stanju (status constructus) jer je čvrsto vezana uz sljedeću riječ. Značenje: Pojam lokalizira Božje djelovanje u konkretan prostor i povijesni trenutak. Ovdje 'zemlja' označava cjelokupni egipatski teritorij koji je podložan Božjem sudu.
3. strašna djela Izvornik: נוֹרָאוֹת [nora'ot] Gramatika: Particip pasivni (Niphal) glagola ירא (yare, 'bojati se') u ženskom rodu množine. Tvoreći paralelizam sa 'nifla'ot', djeluje kao samostalna imenica. Značenje: Odnosi se na djela koja izazivaju sveti strah i užas (Mysterium tremendum). Za tlačitelje ona donose uništenje, dok u Božjem narodu bude duboko strahopoštovanje prema Jahvi.
4. na moru trske Izvornik: עַל יַם סוּף ['al yam suf] Gramatika: Prijedlog עַל (al, 'na', 'nad', 'pokraj') povezan s imenicom יַם (yam, 'more') koja se nalazi u konstruktnoj vezi (status constructus) s imenicom סוּף (suf, 'trska'). Značenje: Ukazuje na geografsku, ali i teološku granicu. Voda, koja je na drevnom Bliskom istoku često bila simbol kaosa, ovdje postaje poslušni instrument Božje pobjede. Imena: - Ham [חָם / Cham] (osoba / pokrajina) Znači: Znači 'vruć' ili 'topao' (od korijena חמם - biti vruć), ili je moguća poveznica s autohtonim egipatskim nazivom za njihovu zemlju (Kemet - 'crna zemlja'). Tvorba: Ham je ime Noinog sina, eponimnog praoca sjevernoafričkih naroda. U biblijskoj poeziji izraz 'Zemlja Hamova' stoji kao personificirani poetski sinonim za teritorij Egipta.
- More trske [יַם סוּף / Yam Suf] (more) Znači: Doslovno 'More trske' ili 'More rogoza'. Tvorba: Pojam 'suf' vjerojatno je posuđenica iz egipatskog jezika ('twf' - papirus, trska). Iako se pod utjecajem grčke Septuaginte obično prevodi kao 'Crveno more', hebrejski izvornik specifično označava trstikom bogat vodeni pojas između Egipta i Sinajskog poluotoka.
Ovaj stih (dio Psalma 106,22) u obliku klasičnog hebrejskog paralelizma sažima dramu Izlaska. Prvi polustih ('čudesa u zemlji Hama') podsjeća na sud i deset pošasti koje su zadesile Egipat, dok drugi polustih ('strašna djela na moru trske') asocira na konačno spasenje Izraela i uništenje faraonove vojske prilikom prelaska voda. Poetični ritam teksta pojačava osjećaj Božje neizmjerne i suverene moći u ljudskoj povijesti.
Teološka snaga ovog retka leži u njegovom kontrastu: ista djela koja su za faraona i njegove podanike bila 'strašna' i razorna (nora'ot), za Izraelce su bila izbavljujuća 'čudesa' (nifla'ot). Ovaj drevni stih djeluje kao anamneza (duhovno sjećanje), pozivajući zajednicu vjernika da nikada ne zaborave apsolutnu Božju vladavinu nad najvećim svjetskim carstvima i samim prirodnim elementima.