Probudi se, slavo moja! Probudi se, harfo i liro! Probudit ću zoru.
Probudi se, slavo moja! Probudi se, harfo i liro! Probudit ću zoru.
Hvalit ću Te među narodima, Gospodine, pjevat ću Ti među pucima.
Jer velika je do Nebesa Milost Tvoja i do oblaka Istina Tvoja.
Uzvisi se nad Nebesa, Bože, neka Tvoja Slava bude nad cijelom Zemljom.
Bože, uspravi se na nebesima; da tvoja slava nadvisi svu zumlju!
Jer velika je do Nebesa Milost Tvoja i do oblaka Istina Tvoja.
Jer je velika do nebesa milost tvoja, i istina tvoja do oblaka.
כִּֽי גָדֹל עַד שָׁמַיִם חַסְדֶּךָ וְֽעַד שְׁחָקִים אֲמִתֶּֽךָ
ki- ga.Dol 'ad- sha.Ma.yim chas.De./kha ve./'ad- she.cha.Kim 'a.mi.Te./kha
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"jer velika do nebesa milost tvoja i do oblaka istina tvoja"
1. velika Izvornik: גָדֹל [ga.Dol] Gramatika: Pridjev u muškom rodu jednine koji funkcionira kao predikat imenske rečenice. Slaže se u rodu s imenicom 'chesed' (milost) koja je u hebrejskom jeziku muškog roda. Značenje: Označava ogromnu veličinu, neizmjernost ili važnost. U ovom kontekstu naglašava da Božja narav nadilazi svaka ljudska ograničenja i mjerila.
2. do nebesa Izvornik: עַד שָׁמַיִם ['ad- sha.Ma.yim] Gramatika: Prijedlog 'ad' (do, sve do) stoji uz imenicu 'shamayim' koja dolazi isključivo u obliku duala/množine (plurale tantum). Označava jasnu prostornu granicu. Značenje: U kozmologiji drevnog Bliskog istoka nebesa predstavljaju najvišu i nedokučivu točku. Korištenje ovog izraza stvara prostornu metaforu za beskonačnost i obuhvatnost.
3. milost tvoja Izvornik: חַסְדֶּךָ [chas.De./kha] Gramatika: Imenica 'chesed' u konstruktnom stanju spojena s pronominalnim sufiksom drugog lica muškog roda jednine ('tvoj'). Značenje: Središnji teološki pojam Starog zavjeta koji označava lojalnu ljubav, dobrotu i milosrđe utemeljeno na savezu. Opisuje Božju aktivnu, neuvjetovanu i trajnu predanost svom narodu.
4. i do oblaka Izvornik: וְֽעַד שְׁחָקִים [ve./'ad- she.cha.Kim] Gramatika: Veznik 've' (i) te prijedlog 'ad' (do) dolaze uz imenicu u apsolutnoj množini. Riječ izvorno označava prašinu, a u pjesničkom jeziku visoke oblake ili nebeski svod. Značenje: Služi kao sinonimni paralelizam izrazu 'do nebesa', pojačavajući intenzitet slike. Povezuje vizualnu sliku nedodirljivih oblaka s uzvišenošću božanskih atributa.
5. istina tvoja Izvornik: אֲמִתֶּֽךָ ['a.mi.Te./kha] Gramatika: Imenica 'emet' (od korijena 'aman' - biti čvrst, pouzdan) sa sufiksom za drugo lice jednine muškog roda. Sufiks prisvaja imenicu Bogu na kojeg se stih odnosi. Značenje: Označava istinu, postojanost i apsolutnu pouzdanost. Zajedno s 'chesed', opisuje Božju nepokolebljivu vjernost i činjenicu da On nikada ne krši svoja obećanja.
Ovaj stih (koji se pojavljuje u Psalmima 57:11 i 108:5) koristi se snažnim prostornim metaforama kako bi izrazio neizmjernost dvaju temeljnih Božjih atributa: Njegove savezničke ljubavi (chesed) i postojane vjernosti (emet). Paralelizam između nebesa i oblaka stvara jasnu sliku vertikalne beskonačnosti, sugerirajući autoru da je Božja milosrdna prisutnost sveobuhvatna i da nadilazi svako ljudsko poimanje.
Spajanjem pojmova ljubavi i istine, autor naglašava savršenu ravnotežu u Božjem karakteru. Njegova je ljubav uvijek pouzdana, a Njegova je vjernost uvijek prožeta dubokom brigom i milosrđem. Ova tvrdnja služi i kao velika utjeha i kao osnova za slavljenje, podsjećajući vjernika da je Božja podrška čvršća, viša i trajnija od samoga fizičkog svemira.