Jer Ti ne želiš žrtvu, dao bih je; paljenicu ne primaš.
Jer Ti ne želiš žrtvu, dao bih je; paljenicu ne primaš.
Žrtve su Božje duh slomljen; srce slomljeno i skrušeno, Bože, nećeš prezreti.
Učini dobro Sionu po Svojoj Dobrohotnosti, sagradi zidine Jeruzalema.
Tada će Ti biti mile žrtve pravednosti, paljenica i svespaljenica; tada će se na Tvojem žrtveniku prinositi junci.
Učini dobro Sionu, izgradi nanovo zid Jeruzalemu.
Učini dobro Sionu po Svojoj Dobrohotnosti, sagradi zidine Jeruzalema.
Po dobroti svojoj, Gospode, čini dobro Sionu, podigni zidove Jerusalimske.
הֵיטִיבָה בִרְצוֹנְךָ אֶת צִיּוֹן תִּבְנֶה חוֹמוֹת יְרוּשָׁלִָֽם
hei.Ti.va/h Vi/r.tzon./kha 'et- tzi.Yon tiv.Neh cho.Mot ye.ru.sha.Lim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Učini dobro po dobrohotnosti svojoj [objekt] Sion sagradi zidine Jeruzalema"
1. Učini dobro Izvornik: הֵיטִיבָה [heitivah] Gramatika: Hifil imperativ, muški rod jednina s paragogičnim slovom 'he'. Ovaj nastavak (tzv. 'he' molbe) pojačava zapovjedni oblik, pretvarajući ga u usrdnu i naglašenu prošnju. Značenje: Izražava duboku, poniznu molitvu Bogu da proaktivno iskaže svoju dobrotu i milost. Ukazuje na to da svako istinsko dobro i obnova naroda mogu doći isključivo kao Božji dar.
2. po dobrohotnosti svojoj Izvornik: בִרְצוֹנְךָ [virtzonkha] Gramatika: Imenica 'ratzon' (dobra volja, naklonost) spojena s prijedlogom 'be' (u, po) i posvojnim sufiksom 2. lica jednine (tvojoj). Sintaktički izriče način na koji Bog treba djelovati. Značenje: Naglašava da se božanski blagoslov i spasenje ne temelje na ljudskoj pravednosti ni zaslugama, već isključivo na Božjoj suverenoj milosti. Priznaje se apsolutna ovisnost o slobodnoj volji Boga.
3. sagradi Izvornik: תִּבְנֶה [tivneh] Gramatika: Glagolski oblik Qal imperfekt, 2. lice jednine muškog roda od korijena 'banah' (graditi). Ovdje asimilira funkciju jusiva te izražava imperativnu želju ili molbu (neka se izgradi / izgradi). Značenje: Zaziva Boga kao krajnjeg graditelja i zaštitnika. Implicira da je ljudski grijeh (posebno Davidov) narušio obranu i sigurnost zajednice, te ih samo Bog može ponovno podići.
4. zidine Izvornik: חוֹמוֹת [chomot] Gramatika: Imenica ženskog roda, množina u konstruktnom (vezanom) stanju, što znači da je izravno povezana sa sljedećom riječi ('zidine nečega'). Značenje: Zidine predstavljaju ne samo fizičku obranu grada, već i duhovnu barijeru koja pruža mir, odvaja sveto od profanog te obavija Božji narod zaštitom Saveza. Imena: - Sion [צִיּוֹן / tziyon] (planina) Znači: Tvrđava, greben, ili isušeno mjesto. Tvorba: Etimologija je nesigurna; najčešće se povezuje sa semitskim korijenom 'ṣwy' (biti suh, isušeno mjesto), arapskim 'ṣahwa' (tvrđava, greben) ili hebrejskim 'ṣiyyun' (putokaz, spomenik).
- Jeruzalem [יְרוּשָׁלִָֽם / yerushalayim] (grad) Znači: Temelj Šalema / Grad mira. Tvorba: Sastavljen je od drevnog zapadnosemitskog korijena 'y-r-w' (osnovati, postaviti temelj) i imena kanaanskog božanstva sumraka Šalem (Shalem). U kasnijoj biblijskoj teološkoj tradiciji ime je reinterpretirano asimilacijom s hebrejskim korijenom 'š-l-m' (shalom - mir).
Ovaj stih pripada samom završetku znamenitog 51. psalma (Davidove pokajničke molitve nakon grijeha s Bat-Šebom) i označava prijelaz s duboke osobne pokore na brigu za zajednicu. Nakon što je tražio čisto srce i obnovu duha za sebe, psalmist shvaća da osobni grijeh vođe ima teške posljedice na nacionalnu sigurnost i odnos naroda s Bogom, te stoga u molitvu uključuje čitav Sion.
Stih teološki usidruje nadu izričito u Božjoj nedokučivoj dobrohotnosti ('virtzonkha'). Ljudska obrana i cjelovitost naroda ('zidine Jeruzalema') ne mogu opstati niti se mogu sagraditi samo ljudskim rukama ako su duhovno kompromitirane, stoga vjernik zaziva Boga da On sam bude vrhovni obnovitelj i zaštitnik svoga grada.