Psalam 137,3 — Knjiga Psalama

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"Jer tamo tražili su od nas zarobljivači naši riječi pjesme i rugači naši veselje pjevajte nama od pjesme Siona"

1. tražili su od nas Izvornik: שְֽׁאֵלוּנוּ [she'elunu] Gramatika: Glagol שָׁאַל (sha'al), Qal perfekt, 3. lice množine s pronominalnim sufiksom 1. lica množine. Označava traženje, ispitivanje ili zahtijevanje. Značenje: Označava zahtjev porobljivača koji nije puka i pristojna molba već drski imperativ pobjednika. Oni koriste svoju nadmoć kako bi zatražili zabavu od poraženih.

2. zarobljivači naši Izvornik: שׁוֹבֵינוּ [shoveinu] Gramatika: Particip aktivni (Qal) glagola שָׁבָה (shavah) u množini, u konstruktnom stanju sa sufiksom 1. lica množine. Značenje: Naglašava stalno stanje zarobljeništva i apsolutnu moć koju su Babilonci imali nad izgnanim Judejcima. To nisu bili samo privremeni neprijatelji, već gospodari njihovih života.

3. riječi pjesme Izvornik: דִּבְרֵי שִׁיר [divrei shir] Gramatika: Konstruktni lanac (smikhut). Imenica דָּבָר (davar - riječ, stvar) u množini i konstruktnom stanju vezana uz imenicu שִׁיר (shir - pjesma). Značenje: Babilonci ne traže samo puku melodiju da im ugodi uhu, već i sami sadržaj ('riječi') svetih pjesama. Time zadiru u samo srce judejskog identiteta i bogoštovlja.

4. i rugači naši Izvornik: וְתוֹלָלֵינוּ [vetolaleinu] Gramatika: Veznik ו (ve) i imenica u množini s pronominalnim sufiksom 1. lica množine. Dolazi vjerojatno od korijena הָלַל (halal) ili יָלַל (yalal), opisujući izrugivanje i okrutno postupanje. Značenje: Ova izuzetno rijetka riječ opisuje one koji se okrutno poigravaju sa sužnjevima. Njihov zahtjev za pjesmom nije iz poštovanja prema kulturi, već čin izrugivanja, dodajući psihološko i duhovno poniženje fizičkom ropstvu.

5. veselje Izvornik: שִׂמְחָה [simchah] Gramatika: Imenica ženskog roda u apsolutnom stanju, označava radost, veselje ili slavlje. Značenje: Porobljivači traže da im sužnjevi pruže umjetnu radost, što je potpuno apsurdna emocija u kontekstu svježe tragedije razorenja njihove domovine. Traženje 'veselja' od ljudi slomljena srca vrhunac je bešćutnosti.

6. od pjesme (Siona) Izvornik: מִשִּׁיר [mishir] Gramatika: Prijedlog מ (min) spojen s imenicom שִׁיר (shir - pjesma). Prijedlog ovdje ima partitivno značenje. Značenje: Ovaj oblik znači 'neku od pjesama'. Zahtjev da se pjevaju specifično sionske (hramske) pjesme u nečistoj, stranoj zemlji predstavlja pokušaj svetogrđa i profanacije onoga što je Izraelcima bilo najsvetije. Imena:

- Sion [צִיּוֹן / Tziyon] (grad) Znači: Tvrđava, utvrda, ili suho/istaknuto mjesto. Tvorba: Korijen imena nije potpuno jasan. Neki lingvisti ga povezuju s korijenom tz-w-n (postaviti tvrđavu, spomenik), s arapskim ṣahwa (vrh brda), ili pak s hebrejskom riječi ṣiyyun (suho tlo, putokaz).

Ovaj stih (Psalam 137:3) iznimno snažno i potresno dočarava vrhunac poniženja, tuge i boli judejskih izgnanika u Babilonu. Zarobljivači ih nisu samo lišili slobode, domovine i hrama, već drsko zahtijevaju da ih izgnanici zabavljaju. Taj zahtjev nije slučajan; oni traže izvođenje svetih sionskih pjesama - himni koje su bile namijenjene isključivo za slavljenje Boga Jahve u hramu koji su isti ti Babilonci upravo razorili. To je čin namjernog okrutnog izrugivanja i pokušaj potpune desakralizacije njihove najdublje boli i nacionalnog identiteta.

Snažan kontrast između očaja zarobljenika i bezosjećajnog zahtjeva za 'veseljem' od strane njihovih mučitelja i rugača dodatno naglašava duhovno nasilje i apsurd babilonskog sužanjstva. Traženje da se pjeva 'od pjesme Siona' u nečistoj i stranoj zemlji postavlja duboko teološko pitanje iz sljedećeg stiha: kako slaviti Jahvu i pjevati mu pjesme izvan Njegovog odabranog prebivališta. Cijela scena savršeno oslikava patnju naroda kojemu je oduzeto sve osim gorkog sjećanja na izgubljeni dom.