Početna ›

Psalam 9,20 — Knjiga Psalama

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Hebrejski: WLC (javno vlasništvo); morfologija OSHB, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz

Jer siromah neće zauvijek biti zaboravljen, niti će nada nevoljnika propasti dovijeka.

Ustani, Jahve, neka smrtnik ne prevlada, neka narodi budu suđeni pred Tobom.

Ulij im strah, Jahve, neka narodi znaju da su smrtnici. Sela.

GOSPODE, prospi na njih užas, i nek pogani se priznaju smrtnima.

Biblija

Ulij im strah, Jahve, neka narodi znaju da su smrtnici. Sela.

Daničić-Karadžić

Pusti, Gospode, strah na njih; neka poznadu narodi da su ljudi.

Original

שִׁיתָה יְהוָה מוֹרָה לָהֶם יֵדְעוּ גוֹיִם אֱנוֹשׁ הֵמָּה סֶּֽלָה

Izgovor

shi.Ta/h Yah.weh mo.Rah la./Hem ye.de.'U go.Yim 'e.No.osh He.mah Se.lah

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"Postavi Jahve strah njima znat će narodi smrtnik oni Sela"

Analiza

1. Postavi Izvornik: שִׁיתָה [shitah] Gramatika: Imperativ Qal, drugo lice jednine s paragogičnim he (he naglašava molbu ili usmjerenost). Korijen je שִׁית (shit) koji znači staviti ili postaviti. Značenje: Izražava psalmistovu usrdnu molbu Bogu da aktivno intervenira. Molitelj traži odlučan božanski čin koji će zaustaviti ljudsku aroganciju.

2. strah Izvornik: מוֹרָה [morah] Gramatika: Imenica, pravopisna varijanta riječi od korijena יָרֵא (yare) koji znači bojati se ili strahovati. Riječ identična oblika može značiti i 'učitelj' (od yarah), no kontekst ovdje nedvojbeno ukazuje na strah. Značenje: Označava strahopoštovanje ili užas pred božanskim sudom i autoritetom. To je osjećaj vlastite krhkosti koji Bog treba usaditi oholim narodima.

3. znat će Izvornik: יֵדְעוּ [yede'u] Gramatika: Imperfekt Qal, treće lice množine od korijena יָדַע (yada) - znati. Ovdje funkcionira kao jusiv, izražavajući želju (neka znaju) ili posljedicu (tako da će znati). Značenje: U biblijskom smislu ovo ne označava samo intelektualno znanje, već duboku i iskustvenu spoznaju istine. Riječ je o spoznaji vlastite ograničenosti i Božje suverenosti koja nužno mijenja ponašanje.

4. smrtnik Izvornik: אֱנוֹשׁ [enosh] Gramatika: Imenica muškog roda koja u pravilu označava čovjeka u njegovoj slabosti, za razliku od riječi 'adam' (čovječanstvo) ili 'ish' (muškarac). Značenje: Ističe temeljni kontrast između vječnog, svemogućeg Boga i prolaznih, slabih ljudi. Upotreba ove riječi ruši iluziju ljudske svemoći podsjećajući narode da su tek smrtnici podložni propadanju.

5. Sela Izvornik: סֶּֽלָה [selah] Gramatika: Glazbeni ili liturgijski termin nepoznatog točnog podrijetla koji se često pojavljuje u Psalmima i knjizi proroka Habakuka. Značenje: Vjerojatno označava glazbenu pauzu, crescendo ili instrumentalni interludij. Služi kao uputa čitatelju ili slušatelju da zastane i duboko promisli o upravo izrečenoj i otrežnjujućoj istini. Imena:

- Jahve [יְהוָה / Yahweh] (osoba) Znači: Onaj koji jest / Koji uzrokuje postojanje Tvorba: Tradicionalno se povezuje s hebrejskim glagolom הָיָה (hayah), što znači 'biti'. Etimologija ukazuje na samopostojećeg, nepromjenjivog i vječnog Boga. Tekst objašnjava: U knjizi Izlaska 3,14 Bog objašnjava svoje ime Mojsiju riječima 'Ja sam koji jesam' (Ehjeh ašer ehjeh), čime samo Pismo povezuje Ime s glagolom 'biti'.

Zaključak

Ovaj stih (Psalam 9,21 po hebrejskoj numeraciji) predstavlja snažnu molitvu u kojoj psalmist traži od Boga da intervenira i podsjeti ohole narode na njihovu stvarnu prirodu. Kada se narodi uzvise u vlastitoj snazi zaboravljajući na Stvoritelja, psalmist moli da dožive strahopoštovanje koje će ih otrijezniti i pokazati im njihovo pravo mjesto u poretku stvaranja.

U središtu stiha nalazi se duboki teološki kontrast između Božje suverenosti (Jahve) i ljudske krhkosti (enosh). Izraz 'enosh' podsjeća na to da su svi moćni narodi i njihovi vladari zapravo samo smrtnici, podložni prolaznosti i ograničenjima. Osvješćivanje te istine kroz Božje djelovanje ('strah') nije zamišljeno kao puka osuda ili uništenje, već kao spasonosna lekcija koja ljude vraća u ispravan odnos s Bogom – odnos poniznosti i apsolutne ovisnosti o Njemu. Značajna liturgijska pauza 'Sela' na samom kraju stiha poziva svakog čitatelja na osobno i duboko promišljanje te otrežnjujuće stvarnosti.