Prinesite žrtve pravednosti i uzdajte se u Jahvu.
Prinesite žrtve pravednosti i uzdajte se u Jahvu.
Mnogi govore: "Tko će nam pokazati dobro?" Podigni na nas svjetlo Svoga Lica, Jahve.
Dao si radost u srce moje, veću nego u vrijeme kada se umnožiše njihovo žito i mlado vino.
U miru ću i leći i usnuti, jer mi Ti, Jahve, sam daješ da prebivam u sigurnosti.
Jednako sretan, ja liježem i usnijem, jer samo ti, GOSPODE, činiš da ostajem u sigurnosti .
Dao si radost u srce moje, veću nego u vrijeme kada se umnožiše njihovo žito i mlado vino.
A meni si dao u srce radost veću nego što je oni imaju, kad im rodi pšenica i vino.
נָתַתָּה שִׂמְחָה בְלִבִּי מֵעֵת דְּגָנָם וְתִֽירוֹשָׁם רָֽבּוּ
na.Ta.tah sim.Chah ve./li.B/i me./'Et de.ga.Na/m ve./ti.ro.Sha/m Ra.bu
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Dao si radost u srce moje od vremena žito njihovo i mlado vino njihovo umnožiše se."
1. dao si Izvornik: נָתַתָּה [natatah] Gramatika: Glagol u Qal perfektu, 2. lice jednine muškog roda od korijena נתן (natan - dati, staviti). Perfekt ovdje označava gotovu, završenu radnju čije se posljedice osjećaju u sadašnjosti. Značenje: Bog je apsolutni i aktivni darivatelj unutarnjeg mira. Prava radost nije rezultat povoljnih vanjskih okolnosti ili ljudskog truda, nego izravan božanski dar usvojen vjerom.
2. radost Izvornik: שִׂמְחָה [simchah] Gramatika: Imenica ženskog roda u apsolutnom stanju, izvedena iz korijena שׂמח (samach - radovati se). Značenje: Riječ označava duboku, cjelovitu radost i klicanje, često korišteno u kontekstu svetkovina i slavljenja pred Bogom. Za razliku od površnog veselja, ovo je trajno duhovno zadovoljstvo koje proizlazi iz saveznog odnosa sa Stvoriteljem.
3. u srce moje Izvornik: בְלִבִּי [velibi] Gramatika: Sastoji se od prijedloga בְ (u), imenice לֵב (srce) i pronominalnog sufiksa 1. lica jednine י (moje). Značenje: U biblijskoj antropologiji srce (lev) nije samo središte emocija, nego prije svega sjedište razuma, volje i moralnih odluka. Bog daje svoju radost u samo središte čovjekove osobnosti, transformirajući čitavo njegovo biće iznutra.
4. od vremena / više od vremena Izvornik: מֵעֵת [me'et] Gramatika: Složenica prijedloga מִן (min - od, iz) koji ovdje ima komparativno značenje (više od) te imenice עֵת (et - vrijeme, doba). Značenje: Stvara komparaciju kojom ističe nadmoć duhovnog dara nad najvećom svjetovnom radošću antičkog čovjeka - vremenom bogate žetve i berbe. Božanska radost u srcu kvantitativno i kvalitativno nadmašuje onu zemaljsku.
5. žita njihovog i mladog vina njihovog Izvornik: דְּגָנָם וְתִֽירוֹשָׁם [deganam vetirosham] Gramatika: Imenice דָּגָן (dagan - žito) i תִּירוֹשׁ (tirosh - mlado vino ili mošt), obje s pronominalnim sufiksima 3. lica množine (njihovo) te povezane veznikom ו (ve - i). Značenje: Žito i mlado vino (zajedno s uljem) tradicionalni su biblijski simboli materijalnog blagostanja, sigurnosti i preživljavanja. Korištenjem zamjenice 'njihovo', psalmist suprotstavlja svjetovne ljude, čija sreća ovisi o onome što posjeduju, vlastitom stanju pouzdanja u Boga.
6. umnožiše se / obiluju Izvornik: רָֽבּוּ [rabu] Gramatika: Glagol u Qal perfektu, 3. lice množine od korijena רבב (rabab - biti brojan, postati velik, umnožiti se). Značenje: Opisuje izobilje i veliko povećanje materijalnog bogatstva. Poruka je jasna: koliki god bio rast bogatstva onih koji ne poznaju Boga, to se ne može mjeriti s mirom i ispunjenošću koju vjernik pronalazi u Božjoj prisutnosti.
Ovaj stih (Psalam 4:8 u masoretskom tekstu, 4:7 u nekim prijevodima) donosi jedan od najsnažnijih biblijskih kontrasta između duhovne i materijalne radosti. Dok se ljudska priroda spontano oslanja na vanjske okolnosti – poput bogate žetve i materijalnog obilja (simboliziranog kroz žito i mlado vino) – kao primarni izvor životnog zadovoljstva, psalmist svjedoči o dubljoj, nadmoćnoj prirodi radosti koja dolazi izravno od Boga. Ta božanska radost nije podložna klimatskim promjenama, ekonomskim krizama ili političkim previranjima, već je čvrsto usađena u najdublji dio ljudskog bića – u srce.
Teološka poruka naglašava da prava sigurnost i nepokolebljivi unutarnji mir ne proizlaze iz onoga što posjedujemo, nego iz prisnog i ispravnog odnosa sa Stvoriteljem. Bogom dana radost oslobađa čovjeka od tjeskobe vezane za preživljavanje i omogućava mu da iskusi potpuno oslanjanje na milost, svjedočeći da je prisutnost Gospodnja veći blagoslov od svih zemaljskih bogatstava na vrhuncu njihova obilja.