Da Jahve nije bio za nas, neka sada kaže Izrael.
Da Jahve nije bio za nas, neka sada kaže Izrael.
Da Jahve nije bio za nas kad su ljudi ustali protiv nas,
Tada bi nas žive progutali u svom raspaljenom gnjevu na nas.
Tada bi nas vode preplavile, bujica bi prešla preko naše duše.
Tada bi preko naše duše prešle ohole vode.
Tada bi nas žive progutali u svom raspaljenom gnjevu na nas.
Žive bi nas proždrli, kad se raspali gnjev njihov na nas;
אֲזַי חַיִּים בְּלָעוּנוּ בַּחֲרוֹת אַפָּם בָּֽנוּ
'A.zai chai.Yim be.la.'U./nu ba./cha.Rot 'a.Pa/m Ba./nu
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Tada žive progutali bi nas u raspaljivanju gnjeva njihova na nas"
1. tada Izvornik: אֲזַי ['azay] Gramatika: Prilog vremena, specifičan i poetičan oblik uobičajenijeg 'az' (tada). Ovdje uvodi apodiktičku izjavu o posljedicama u hipotetskoj situaciji. Značenje: Naglašava neizbježnost i trenutnost propasti koja bi se dogodila da Bog nije bio prisutan, stvarajući osjećaj hitnosti i dramatičnosti u tekstu.
2. žive Izvornik: חַיִּים [chayyim] Gramatika: Pridjev muškog roda u množini, koristi se kao priloška oznaka stanja. Označava stanje u kojem bi žrtve bile u trenutku napada. Značenje: Ova slika evocira potres i otvaranje zemlje koja žive guta ljude (kao u pobuni Koraha) ili proždrljivu zvijer, naglašavajući potpunost i brutalnost uništenja koje je prijetilo.
3. progutali bi nas Izvornik: בְּלָעוּנוּ [bela'unu] Gramatika: Glagol u perfektu (qal), 3. lice množine s pronominalnim sufiksom 1. lica množine ('nu'). Perfekt ovdje izražava hipotetičku prošlost ili gotovu radnju (irrealis). Značenje: Metafora proždiranja često se u Bibliji koristi za opisivanje potpunog uništenja od strane neprijatelja ili Šeola (podzemlja), ilustrirajući krajnju bespomoćnost pred nezaustavljivom silom.
4. u raspaljivanju Izvornik: בַּחֲרוֹת [bacharot] Gramatika: Prijedlog 'be' (u/pri) spojen s infinitivom konstruktom glagola 'charah' (zapaliti se, gorjeti, rasrditi se). Doslovno znači 'pri gorenju'. Značenje: Slikovito opisuje gnjev kao vatru koja se nekontrolirano širi i uništava sve pred sobom. Prikazuje neracionalnu i destruktivnu mržnju protivnika koja ne ostavlja prostor za milost.
5. gnjeva njihova Izvornik: אַפָּם ['appam] Gramatika: Imenica 'af' (nos, nozdrva, preneseno: gnjev) s pronominalnim sufiksom 3. lica množine ('am'). U hebrejskom je gnjev usko povezan s teškim disanjem i širenjem nozdrva. Značenje: Fizička manifestacija teškog, ljutitog disanja izjednačava se sa smrtonosnom srdžbom. Ova tjelesna i vizualna slika dodatno pojačava strahotu neprijateljske namjere.
Ovaj stih (iz Psalma 124,3) donosi snažnu i zastrašujuću sliku hipotetske propasti koja bi zadesila Izrael da Jahve nije bio na njihovoj strani u trenutku opasnosti. Koristeći snažne metafore divlje zvijeri ili ponora koji žive guta ljude, te razbuktale vatre neprijateljskog gnjeva, psalmist dočarava krajnju bespomoćnost zajednice pred nadmoćnom prijetnjom.
Stih funkcionira kao dramatičan kontrast kasnijem izbavljenju. Naglašavajući brutalnost i potpunost prijetnje kroz ponavljanje motiva proždiranja i izgaranja, tekst zapravo uzvisuje veličinu Božjeg spasenja. Neprijateljski gnjev je prikazan kao nezaustavljiva sila prirode od koje čovjeka samo božanska intervencija može spasiti, potičući tako vjernike na duboku zahvalnost i trajnu svijest o vlastitoj ovisnosti o Bogu.