Obradovah se onima koji mi govorahu: "Pođimo u Dom Jahvin."
Obradovah se onima koji mi govorahu: "Pođimo u Dom Jahvin."
Stoje noge naše u vratima tvojim, Jeruzaleme.
Jeruzalem je izgrađen kao grad koji je u sebi sjedinjen.
Onamo uzlaze plemena, plemena Jahvina, kao Svjedočanstvo Izraelu, da zahvale Imenu Jahvinu.
Stoje noge naše u vratima tvojim, Jeruzaleme.
Evo, stoje noge naše na vratima tvojim, Jerusalime!
עֹמְדוֹת הָיוּ רַגְלֵינוּ בִּשְׁעָרַיִךְ יְרוּשָׁלִָֽם
'O.me.dot ha.Yu rag.Lei./nu bi/sh.'a.Ra.yi/kh ye.ru.sha.Lim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Stojeće bijahu noge naše u vratima tvojim, Jeruzaleme"
1. stojeće bijahu Izvornik: עֹמְדוֹת הָיוּ ['Omedot hayu] Gramatika: Aktivni particip ženskog roda množine (עֹמְדוֹת) povezan s glagolom 'biti' u perfektu (הָיוּ). Ova perifrastična konstrukcija u hebrejskom označava trajnu ili netom dovršenu radnju koja se nastavlja u sadašnjosti, tvoreći živopisan opis stanja. Značenje: Izražava divljenje, strahopoštovanje i osjećaj ispunjenja pri dolasku na cilj hodočašća. Stajanje ovdje nije samo fizička pozicija, već stav potpunog upijanja svetosti trenutka nakon dugog putovanja.
2. noge naše Izvornik: רַגְלֵינוּ [ragleinu] Gramatika: Imenica ženskog roda u dualu (koji služi i kao množina za parne dijelove tijela), u statusu constructusu s priloženim sufiksom prvog lica množine (naše). Značenje: Noge kao pars pro toto (dio za cjelinu) predstavljaju samog hodočasnika, ali i uloženi napor putovanja, prašinu i umor. Te umorne noge sada pronalaze zasluženi odmor i svrhu unutar svetog prostora.
3. u vratima tvojim Izvornik: בִּשְׁעָרַיִךְ [bish'arayikh] Gramatika: Prijedlog 'b' (u, na) spojen s imenicom 'šaar' (vrata) u množini, te pronominalnim sufiksom drugog lica jednine ženskog roda (tvojim) koji personificira grad kao ženu/majku. Značenje: Gradska vrata su na drevnom Bliskom istoku bila središte pravnog, trgovačkog i društvenog života, mjesto gdje se dijelila pravda. Biti unutar njih znači ući u sigurnost, zaštitu i zajedništvo naroda Saveza. Imena: - Jeruzalem [יְרוּשָׁלִָֽם / Yerushalayim] (grad) Znači: Grad (Temelj) mira ili Grad boga Šalema Tvorba: Najvjerojatnije dolazi od zapadnosemitskog 'yrw' (osnovati, položiti temelj) i imena kanaanskog božanstva sutona i večeri 'Šalema'. Kasnije se riječ 'šalem' biblijski počela snažno povezivati s hebrejskom riječi 'šalom' (mir, potpunost). Tekst objašnjava: Iako Stari zavjet izrijekom ne daje etimološku formulu za sam Jeruzalem, biblijska tradicija (poput Heb 7,2) povezuje ga s 'kraljem Šalema' (Postanak 14,18), što pisac tumači doslovno kao 'kralj mira'. Promjena imena: Rani biblijski nazivi za taj grad, ili njegova najstarija brda, bili su Šalem (Postanak 14) i Jebus (Suci 19), nazvan tako po Jebusejcima koji su njime vladali do Davidovog osvajanja.
Ovaj stih (Psalam 122,2) pripada Pjesmama stupnjeva i jedan je od najslavnijih hodočasničkih tekstova Biblije. Savršeno hvata onaj katarzični, dugoiščekivani trenutak kada hodočasnici, nakon napornog puta, konačno pristignu na svoje odredište. Umjesto da opisuje što rade u gradu, psalmist opisuje trenutak zaustavljanja na samom ulazu, gdje hodočasnik stoji zapanjen i zadivljen ostvarenjem svog cilja.
Fokus na 'noge' i 'vrata' stvara snažan kontrast između napornog hoda kroz nesigurnu divljinu i postignute sigurnosti te mira (šalom) unutar Jeruzalema. Ulazak u jeruzalemska vrata nije bio tek arhitektonski prolaz; on je teološki označavao ulazak u Božju prisutnost, zajedništvo s drugim Izraelcima i sudjelovanje u redu, pravdi i zaštiti koje taj sveti grad i u njemu prisutan Bog predstavljaju.