Početna ›

Postanak 47,26 — Knjiga Postanka

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Hebrejski: WLC (javno vlasništvo); morfologija OSHB, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz

A kad bude urod, dat ćete petinu faraonu, dok će četiri dijela biti vama za sjeme polju i za hranu vašu i za one koji su u kućama vašim i za jelo nejači vašoj."

A oni rekoše: "Održao si nas na životu! Neka nađemo milost u očima gospodara svojega pa ćemo biti robovi faraonu."

I postavi to Josip kao propis sve do danas nad zemljom egipatskom: faraonu petina; samo zemlja samih svećenika ne postade faraonova.

Tako se nastani Izrael u zemlji egipatskoj, u zemlji Gošen; i stekoše posjed u njoj te bijahu plodni i umnožiše se veoma.

I poživje Jakov u zemlji egipatskoj sedamnaest godina; a dana Jakovljevih, godina života njegova, bijaše sto četrdeset i sedam godina.

Biblija

I postavi to Josip kao propis sve do danas nad zemljom egipatskom: faraonu petina; samo zemlja samih svećenika ne postade faraonova.

Daničić-Karadžić

I postavi Josif zakon do današnjega dana za njive Misirske da se daje peto Faraonu; samo njive svešteničke ne postaše Faraonove.

Original

וַיָּשֶׂם אֹתָהּ יוֹסֵף לְחֹק עַד הַיּוֹם הַזֶּה עַל אַדְמַת מִצְרַיִם לְפַרְעֹה לַחֹמֶשׁ רַק אַדְמַת הַכֹּֽהֲנִים לְבַדָּם לֹא הָיְתָה לְפַרְעֹֽה

Izgovor

va/i.Ya.sem 'o.Ta/h yo.Sef le./Chok 'ad- hai./Yom ha./Zeh 'al- 'ad.Mat mitz.Ra.yim le./far.'Oh la./Cho.mesh rak 'ad.Mat ha./ko.ha.Nim le./va.Da/m lo' ha.ye.Tah le./far.'Oh

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"I postavi nju Josip za zakon do dana ovoga nad zemljom Egipta faraonu za petinu, samo zemlja svećenika sama ne postade faraonova"

Analiza

1. I postavi Izvornik: וַיָּשֶׂם [vayasem] Gramatika: Vav-konsekutivni imperfekt, 3. lice jednine muškog roda qal sloja od korijena שִׂים (sim - staviti, postaviti). Označava prošlu narativnu radnju. Značenje: Izražava autoritet Josipa koji institucionalizira mjeru spašavanja života u trajni državni zakonik Egipta.

2. za zakon Izvornik: לְחֹק [lechok] Gramatika: Prijedlog לְ (le - za, na, k) prefiksiran na imenicu חֹק (chok - uredba, zakon, propis). Značenje: Riječ ukazuje na uklesano, nepromjenjivo pravilo. Ovdje označava uspostavu trajnog socio-ekonomskog sustava i odnosa vladara i naroda.

3. za petinu Izvornik: לַחֹמֶשׁ [lachomesh] Gramatika: Prijedlog לַ (la - za, s određenim članom) prefiksiran na imenicu חֹמֶשׁ (chomesh - petina). Značenje: Određuje trajnu poreznu stopu od 20% na usjeve kao obvezu naroda faraonu za korištenje nekad vlastite, a sada njegove zemlje.

4. svećenika Izvornik: הַכֹּֽהֲנִים [hakohaniym] Gramatika: Određeni član הַ (ha) vezan na imenicu כֹּהֵן (kohen - svećenik) u množini. Značenje: Označava egipatsku religijsku elitu koja je izuzeta od sekularnih zakona zahvaljujući državnim naknadama koje su primali. Imena:

- Josip [יוֹסֵף / yosef] (osoba) Znači: neka doda Tvorba: Ime potječe od hebrejskog glagolskog korijena יָסַף (yasaf), što znači dodati, povećati, umnožiti. Tekst objašnjava: U Postanku 30,24, nakon njegova rođenja Rahela kaže: 'Neka mi Jahve doda (yosef) još jednoga sina!'

- Egipat [מִצְרַיִם / mitsrayim] (narod) Znači: dvije tjeskobe / dvostruka utvrda Tvorba: Riječ je u dualu (nastavak -ayim), najvjerojatnije povezana s korijenom מָצוֹר (matsor - opsada, utvrda) ili predstavlja aluziju na Gornji i Donji Egipat.

- Faraon [פַּרְעֹה / par'o] (osoba) Znači: velika kuća Tvorba: Hebrejska posuđenica iz staroegipatskog 'pr-ꜥꜣ' (per-aa), što je doslovno značilo 'velika kuća' (palača), a metonimijski se koristilo za samog vladara.

Zaključak

Ovaj stih (Postanak 47,26) zaključuje izvještaj o radikalnoj ekonomskoj transformaciji Egipta pod Josipovom upravom tijekom sedmogodišnje gladi. Njegova politika stvorila je u Egiptu centralizirani, gotovo feudalni sustav u kojem je faraon postao apsolutni vlasnik sve zemlje (s izuzetkom svećeničkih posjeda), dok je narod sveden na kmetove koji plaćaju stalni porez od 20% na svoje prinose.

Pisac Knjige Postanka ovime objašnjava povijesno podrijetlo specifičnog egipatskog agrarnog zakona i sustava oporezivanja koji je postojao u vrijeme pisanja teksta. Ujedno se naglašava Josipova mudrost u očuvanju života naroda uz istovremeno osiguravanje iznimnog bogatstva i moći vladaru kojem služi, iz čega jedino egipatska religijska elita izlazi netaknuta.