I vidje Jakov da u Egiptu ima žita, pa reče Jakov sinovima svojim: "Zašto se gledate?"
I vidje Jakov da u Egiptu ima žita, pa reče Jakov sinovima svojim: "Zašto se gledate?"
Tada reče: "Gle, čuo sam da u Egiptu ima žita; siđite onamo i kupite nam odande, pa ćemo živjeti i nećemo umrijeti."
I siđoše desetorica braće Josipove kupiti žita iz Egipta.
I vidje Jakov da u Egiptu ima žita, pa reče Jakov sinovima svojim: "Zašto se gledate?"
A Jakov videći da ima žita u Misiru, reče sinovima svojim: šta gledate jedan na drugoga?
וַיַּרְא יַעֲקֹב כִּי יֶשׁ שֶׁבֶר בְּמִצְרָיִם וַיֹּאמֶר יַעֲקֹב לְבָנָיו לָמָּה תִּתְרָאֽוּ
va/i.Yar' ya.'a.Ko ki yesh- She.ver be./mitz.Ra.yim va/i.Yo.mer ya.'a.Ko le./va.Na/v La./mah tit.ra.'U
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I vidje Jakov da ima žita u Egiptu i reče Jakov sinovima svojim zašto se gledate"
1. I vidje Izvornik: וַיַּרְא [vayar'] Gramatika: Glagol 'ra'ah' (vidjeti) u qal imperfectum s waw-konsekutivnim (wayyiqtol), treće lice jednine muškog roda. Ovaj oblik najčešće izražava narativnu prošlost i radnju koja nastavlja slijed prijašnjih događaja. Značenje: Glagol vidjeti ovdje se ne odnosi samo na fizički vid, nego na mentalnu spoznaju i razumijevanje situacije. Jakov 'vidi' rješenje za krizu gladi i preuzima ulogu onoga tko sagledava cjelinu, dok su njegovi sinovi zaslijepljeni problemom.
2. žita Izvornik: שֶׁבֶר [shever] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini. Zanimljivo je da dolazi od glagolskog korijena 'š-b-r' koji u primarnom smislu znači slomiti, razbiti ili razoriti. Značenje: U kontekstu teške oskudice, ova riječ označava žito, odnosno hranu koja 'prekida' ili 'slama' glad. Ova lingvistička veza pokazuje preneseno značenje u kojem neizbježna propast biva 'slomljena' zalihama koje osiguravaju preživljavanje.
3. se gledate Izvornik: תִּתְרָאֽוּ [titra'u] Gramatika: Glagol 'ra'ah' (vidjeti) u hitpael (povratnom ili recipročnom) obliku imperfekta, drugo lice množine. Zbog specifičnosti hitpaela, ovdje se prevodi recipročno kao 'gledati se međusobno' ili pasivno kao 'pokazivati se'. Značenje: Izražava duboko stanje pasivnosti, zbunjenosti i nemoći, gdje braća besciljno gledaju jedan u drugoga umjesto da poduzmu akciju. Jakovljev prijekor snažno naglašava njihovu paraliziranost i potiče ih da se trgnu iz beznađa. Imena: - Jakov [יַעֲקֹב / ya'akov] (osoba) Znači: Neka Bog štiti / Onaj koji drži za petu Tvorba: Jezično gledano, ime je najvjerojatnije skraćeni teoforski oblik (Ya'akov-El), s korijenom koji označava božansku zaštitu ('Neka Bog štiti'). S druge strane, hebrejski pripovjedač ga lingvistički povezuje s riječju za 'petu' ('aqev) i glagolom za prevaru ('aqav). Tekst objašnjava: U Postanku 25,26 Jakov je dobio ime jer se pri rođenju držao za Ezavovu petu (hebrejski 'aqev'). Kasnije, u Postanku 27,36, Ezav njegovo ime izravno povezuje s prevarom, ističući ljutito da ga je Jakov 'dvaput prevario' ('aqav). Promjena imena: U Postanku 32,29 i 35,10 Bog mu mijenja ime u Izrael (hebrejski Yisra'el, 'Bori se s Bogom'), što označava promjenu njegova karaktera od onoga koji vara u onoga koji je izdržao izravnu borbu s Bogom i ljudima.
- Egipat [מִצְרָיִם / mitsrayim] (pokrajina) Znači: Dva tjesnaca / Dvije utvrde Tvorba: Riječ dolazi od semitskog korijena m-ts-r koji označava granicu, utvrdu ili tjesnac, uz dualni gramatički nastavak '-ayim'. Taj dual u nazivu vjerojatno odražava tradicionalno zemljopisno i političko jedinstvo drevnog Gornjeg i Donjeg Egipta. Tekst objašnjava: Iako narativ ovdje ne objašnjava ime, u tzv. Tablici naroda (Postanak 10,6) Misrajim se navodi kao sin Hamov, čime postaje eponimni predak Egipta i svih Egipćana.
Ovaj stih iz Postanka 42,1 označava dramatičnu prekretnicu u povijesti obitelji patrijarha Jakova i postavlja scenu za presudni odlazak u Egipat. Dok strašna glad pogađa cijeli Kanaan i obitelj se suočava sa smrću, Jakov je jedini koji sagledava mogućnost spasa te preuzima vodstvo nad svojim uplašenim i pasivnim sinovima. Znakovito je da ih pita 'zašto se gledate', čime tekst sugerira paralizirajući strah braće – moguće uzrokovan potisnutom krivnjom i sjećanjem na ono što su učinili Josipu, koje im otežava snalaženje u novoj krizi.
Pisac majstorski suprotstavlja Jakovljevu jasnu spoznaju i inicijativu s besciljnim lutanjem i međusobnim pogledima njegovih sinova. Prisilno putovanje u Egipat, isprva motivirano isključivo pukim preživljavanjem, postat će pozornica na kojoj će braća biti suočena sa svojim grijehom, što će na kraju dovesti do pomirenja s Josipom i formiranja temelja za buduću izraelsku naciju.