I vidje Jakov da u Egiptu ima žita, pa reče Jakov sinovima svojim: "Zašto se gledate?"
I vidje Jakov da u Egiptu ima žita, pa reče Jakov sinovima svojim: "Zašto se gledate?"
Tada reče: "Gle, čuo sam da u Egiptu ima žita; siđite onamo i kupite nam odande, pa ćemo živjeti i nećemo umrijeti."
I siđoše desetorica braće Josipove kupiti žita iz Egipta.
A Benjamina, brata Josipova, ne posla Jakov s braćom njegovom, jer reče: "Da ga ne snađe nesreća."
Tako dođoše sinovi Izraelovi kupiti žita među onima koji dolazahu, jer bijaše glad u zemlji kanaanskoj.
I siđoše desetorica braće Josipove kupiti žita iz Egipta.
I desetorica braće Josifove otidoše da kupe žita u Misiru.
וַיֵּרְדוּ אֲחֵֽי יוֹסֵף עֲשָׂרָה לִשְׁבֹּר בָּר מִמִּצְרָֽיִם
va/i.ye.re.Du 'a.chei- yo.Sef 'a.sa.Rah li/sh.Bor bar mi./mitz.Ra.yim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I siđoše braća Josipova desetorica kupiti žito iz Egipta"
1. I siđoše Izvornik: וַיֵּרְדוּ [vayerdu] Gramatika: Vav konsekutivni (vav ha-hipuch) koji spaja veznik 'i' s imperfektom qal glagola יָרַד (yarad - sići), 3. lice množine. Ova se konstrukcija redovito koristi u biblijskom narativu za izražavanje slijeda radnji u prošlosti. Značenje: Glagol 'sići' čest je motiv za odlazak iz planinskog Kanaana u Egipat. Teološki, taj 'silazak' često prefigurira ulazak u mjesto kušnje, napuštanje obećane zemlje zbog oskudice te naposljetku put u dugotrajno ropstvo.
2. braća Josipova Izvornik: אֲחֵֽי יוֹסֵף ['achey yosef] Gramatika: Imenica אָח ('ach - brat) u množini u takozvanom konstruktnom (spregnutom) stanju, vezana uz vlastito ime Josip. Značenje: Značajno je da tekst ove ljude tu izričito naziva 'Josipovom braćom', a ne Jakovljevim sinovima. Time se čitatelja psihološki usmjerava na njihov grijeh iz prošlosti i anticipira skori dramatični susret s bratom kojeg su prodali u roblje.
3. desetorica Izvornik: עֲשָׂרָה ['asara] Gramatika: Glavni broj deset, muški rod. Broj je u rodu usklađen s imenicom koja označava muškarce (braću). Značenje: Ova brojka precizno naglašava tko je prisutan, ali još više ukazuje na onoga tko nedostaje – najmlađeg brata Benjamina, koji je ostao s ocem zbog Jakovljevog neizlječivog straha od novog obiteljskog gubitka.
4. kupiti Izvornik: לִשְׁבֹּר [lishbor] Gramatika: Prijedlog לְ (lamed - za, da bi) spojen s infinitivom konstruktnim qal glagola שָׁבַר (shabar). Značenje: Korijen 'shabar' primarno znači 'slomiti', no specifično se koristi za 'lomljenje' odnosno razdjeljivanje i prodaju žita. U ovom kontekstu označava nasušnu potrebu i očajničku potragu za preživljavanjem uslijed velike gladi.
5. iz Egipta Izvornik: מִמִּצְרָֽיִם [mimitsrayim] Gramatika: Prijedlog מִ (min - iz, od) prefikiran imenu Egipta (Mitsrayim). Značenje: Egipat ovdje nastupa kao gospodarski spasitelj regije koja je pogođena sušom. Bog koristi ovu krizu i sam Egipat kao svojevrsni inkubator u kojem će ta jedna obitelj narasti u cjelokupni izraelski narod, prije velikog Izlaska. Imena:
- Josip [יוֹסֵף / yosef] (osoba) Znači: Neka [Bog] doda / Neka umnoži Tvorba: Ime potječe od hebrejskog glagolskog korijena יָסַף (yasaf), što znači dodati, umnožiti ili ponovno učiniti. Smatra se skraćenim teoforskim imenom gdje je subjekt Bog. Tekst objašnjava: U Postanku 30,24 Rahela objašnjava ime riječima: 'Neka mi Jahve pridoda (yosef) još jednoga sina!'. Zanimljivo je i neposredno prethodno tumačenje (Post 30,23) povezano sa zvučno sličnim glagolom 'asaf' (oduzeti): 'Bog je oduzeo moju sramotu'. Promjena imena: Kasnije u Egiptu faraon mu daje egipatsko ime Zafnat-Paneah (Postanak 41,45).
- Egipat [מִצְרַיִם / mitsrayim] (pokrajina) Znači: Dvije tjeskobe / Dva tjesnaca / Gornji i Donji Egipat Tvorba: Riječ ima nastavak -ayim koji u hebrejskom jeziku označava dvojinu (dual). Korijen m-ts-r ukazuje na tjesnac, granicu, bedem ili tjeskobu. Korištenje dvojine vjerojatno se odnosi na povijesno sjedinjeni Gornji i Donji Egipat.
Ovaj stih iz Knjige Postanka (42,3) predstavlja ključnu prekretnicu u pripovijesti o patrijarsima. Glad, kao čest pokretač radnje u biblijskim narativima, prisiljava Jakovljeve sinove da krenu na put prema Egiptu. Međutim, tekst ih vrlo ciljano naziva 'Josipovom braćom' kako bi pripremio scenu za nadolazeće pomirenje s uspostavom davno narušenih odnosa, dajući do znanja da ovo nije samo putovanje za preživljavanje, već putovanje iskupljenja.
Silaženje (vayerdu) desetorice braće u stranu zemlju bez najmlađeg Benjamina ponovno na vidjelo donosi traumu duboko podijeljene obitelji. Njihov put po žito (što doslovno znači život) postat će put prema konačnom suočavanju s prošlošću. Time stih majstorski prikazuje teološku poruku o Božjoj providnosti, koja ljudske grijehe iz prošlosti preobražava u oruđe spasenja za cijeli budući izraelski narod.