Samo zemlju svećeničku ne kupi, jer svećenicima pripadaše određeni dio od faraona pa su jeli svoj određeni dio koji im dade faraon; zbog toga ne prodaše zemlje svoje.
Tada Josip reče narodu: "Evo, kupih vas danas i zemlju vašu za faraona; evo vam sjeme pa zasijte zemlju.
A kad bude urod, dat ćete petinu faraonu, dok će četiri dijela biti vama za sjeme polju i za hranu vašu i za one koji su u kućama vašim i za jelo nejači vašoj."
A oni rekoše: "Održao si nas na životu! Neka nađemo milost u očima gospodara svojega pa ćemo biti robovi faraonu."
I postavi to Josip kao propis sve do danas nad zemljom egipatskom: faraonu petina; samo zemlja samih svećenika ne postade faraonova.
A kad bude urod, dat ćete petinu faraonu, dok će četiri dijela biti vama za sjeme polju i za hranu vašu i za one koji su u kućama vašim i za jelo nejači vašoj."
A što bude roda, daćete peto Faraonu, a četiri dijela neka budu vama za sjeme po njivama i za hranu vama i onijema koji su po kućama vašim i za hranu djeci vašoj.
וְהָיָה בַּתְּבוּאֹת וּנְתַתֶּם חֲמִישִׁית לְפַרְעֹה וְאַרְבַּע הַיָּדֹת יִהְיֶה לָכֶם לְזֶרַע הַשָּׂדֶה וּֽלְאָכְלְכֶם וְלַאֲשֶׁר בְּבָתֵּיכֶם וְלֶאֱכֹל לְטַפְּכֶֽם
ve./ha.Yah ba./te.vu.'Ot u./ne.ta.Tem cha.mi.Shit le./far.'Oh ve./'ar.Ba' hai./ya.Dot yih.Yeh la./Khem le./Ze.ra' ha./sa.Deh u./le./'a.khe.le./Khem ve./la./'a.Sher be./va.tei./Khem ve./le./'e.Khol le./ta.pe./Khem
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I bit će u prinosima i dat ćete petinu faraonu a četiri ruke bit će vama za sjeme polja i za hranu vašu i za one koji u kućama vašim i za jelo nejači vašoj."
1. u prinosima Izvornik: בַּתְּבוּאֹת [batevu'ot] Gramatika: Prijedlog 'be' (u/od) spojen s imenicom 'tevu'ah' u množini. Odnosi se na poljoprivredni rod, žetvu ili općenito prihod od zemlje. Značenje: Označava konkretan rezultat obrade zemlje nakon završetka gladi. Egipćani su sada obvezni dijeliti plod svog mukotrpnog rada unutar novog državnog sustava.
2. i dat ćete petinu Izvornik: וּנְתַתֶּם חֲמִישִׁית [untatem chamiyshiyt] Gramatika: Glagol 'natan' (dati) u Qal perfektu, 2. lice množine s veznikom waw koji izražava posljedičnost, te broj 'chamiyshiyt' koji označava razlomak (petina, 20%). Značenje: Uspostavlja novi porezni sustav koji je Josip uveo u Egiptu. Mjera od 20% smatrana je pravednom u drevnom Bliskom istoku i osiguravala je punjenje kraljevske riznice bez potpunog osiromašenja radnika.
3. ruke Izvornik: הַיָּדֹת [hayadot] Gramatika: Imenica 'yad' (ruka) u množini ('yadot') s određenim članom. Ovdje se koristi u idiomatskom značenju za 'dijelove' ili 'udjele'. Značenje: Korištenje riječi 'ruke' naglašava vrlo praktičnu i fizičku raspodjelu dobara, gotovo kao mjerenje obujma. Četiri 'ruke' ostaju narodu, pokazujući da glavnina plodova ostaje za njihovo uzdržavanje.
4. za sjeme polja Izvornik: לְזֶרַע הַשָּׂדֶה [lezera' hasade] Gramatika: Konstruktni lanac (smikhut). Imenica 'zera' (sjeme, potomstvo) s prijedlogom 'le' (za), povezana s imenicom 'sadeh' (polje). Značenje: Osigurava budućnost i održivost uspostavljenog poretka. Prvi prioritet od preostalog uroda nije potrošnja, nego ulaganje u iduću žetvu, što očituje mudru poljoprivrednu strategiju.
5. nejači vašoj Izvornik: לְטַפְּכֶֽם [letapekhem] Gramatika: Prijedlog 'le' (za) spojen s imenicom 'taph' (djeca, mališani, nejač) i pronominalnim sufiksom 2. lica množine (vašoj). Značenje: Riječ 'taph' obuhvaća one najranjivije u društvu, koji ne mogu sami raditi na polju. Sustav koji Josip uvodi jamči ne samo preživljavanje onih koji privređuju, već i uzdržavanje najslabijih članova svake obitelji. Imena: - Faraon [פַּרְעֹה / Par'o] (osoba) Znači: Velika kuća Tvorba: Potječe od staroegipatskog izraza 'pr-aa', što doslovno znači 'velika kuća'. Prvotno je označavalo kraljevsku palaču i njezinu administraciju, a kasnije je postalo metonimija za samog vladara.
Ovaj stih iz Knjige Postanka (47:24) prikazuje uspostavu novog socio-ekonomskog poretka u Egiptu pod Josipovom upravom, netom prije završetka sedmogodišnje gladi. Nakon što su Egipćani prodali svoju zemlju i sebe u zamjenu za hranu, Josip institucionalizira porez od 20% (jedne petine) koji ide kruni, dok preostalih 80% (četiri dijela) ostaje narodu. Time on centralizira vlast i bogatstvo u faraonovim rukama, stvarajući feudalni sustav državno-kontrolirane poljoprivrede.
Zanimljivo je uočiti promišljenost propisane podjele: četiri udjela koja ostaju seljacima namjenski su raspoređena za sjetvu, prehranu radnika, ukućana te najranjivijih članova obitelji, odnosno djece. Ovaj porezni model, iako je Egipćane učinio kmetovima na vlastitoj zemlji, u kontekstu drevnog Bliskog istoka pružao je znatnu ekonomsku sigurnost i jamčio opstanak nacije, osiguravajući ravnotežu između državnih prihoda i osobnog preživljavanja stanovništva nakon nezapamćene krize.