Tada Josip reče narodu: "Evo, kupih vas danas i zemlju vašu za faraona; evo vam sjeme pa zasijte zemlju.
Tada Josip reče narodu: "Evo, kupih vas danas i zemlju vašu za faraona; evo vam sjeme pa zasijte zemlju.
A kad bude urod, dat ćete petinu faraonu, dok će četiri dijela biti vama za sjeme polju i za hranu vašu i za one koji su u kućama vašim i za jelo nejači vašoj."
A oni rekoše: "Održao si nas na životu! Neka nađemo milost u očima gospodara svojega pa ćemo biti robovi faraonu."
I postavi to Josip kao propis sve do danas nad zemljom egipatskom: faraonu petina; samo zemlja samih svećenika ne postade faraonova.
Tako se nastani Izrael u zemlji egipatskoj, u zemlji Gošen; i stekoše posjed u njoj te bijahu plodni i umnožiše se veoma.
A oni rekoše: "Održao si nas na životu! Neka nađemo milost u očima gospodara svojega pa ćemo biti robovi faraonu."
A oni rekoše: ti si nam život sačuvao; neka nađemo milost pred gospodarem svojim da budemo robovi Faraonu.
וַיֹּאמְרוּ הֶחֱיִתָנוּ נִמְצָא חֵן בְּעֵינֵי אֲדֹנִי וְהָיִינוּ עֲבָדִים לְפַרְעֹֽה
va/i.yo.me.Ru he.che.yi.Ta./nu nim.tza'- chen be./'ei.Nei 'a.do.N/i ve./ha.Yi.nu 'a.va.Dim le./far.'Oh
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I rekoše održao si nas na životu neka nađemo milost u očima gospodara moga i bit ćemo robovi faraonu."
1. održao si nas na životu Izvornik: הֶחֱיִתָנוּ [hecheyitanu] Gramatika: Glagol u hifil (kauzativnom) perfektu, 2. lice jednine muškog roda sa sufiksom za 1. lice množine. Korijen je חיה (ch-y-h), što znači 'živjeti'. Značenje: Ukazuje na to da Egipćani priznaju Josipa kao svog spasitelja od gladi. Naglašava potpunu ovisnost naroda o njegovoj providnosti koja im je doslovno osigurala preživljavanje.
2. neka nađemo Izvornik: נִמְצָא [nimtsa'] Gramatika: Glagol מצא (m-ts-a, naći) u nifal imperfektu (ili kohortativu) 1. lica množine. Značenje: U kombinaciji s riječju 'milost' ovo je standardni hebrejski idiom za traženje naklonosti ili odobrenja od nadređenog. Izražava poniznost i podložnost pred Josipovim autoritetom.
3. milost Izvornik: חֵן [chen] Gramatika: Imenica ženskog roda koja označava milost, naklonost, šarm ili ljepotu. Značenje: Ovdje Egipćani ne traže svoja prava, već milosrđe. Potpuno su ovisni o Josipovoj dobroj volji u svom novom statusu slugu.
4. u očima Izvornik: בְּעֵינֵי [be'eyney] Gramatika: Prijedlog בְּ (u) spojen s imenicom עַיִן (oko) u dualu, u status constructus (vezanom stanju). Značenje: Antropomorfni idiom koji označava nečiju prosudbu, mišljenje ili stajalište. Biti dobar 'u nečijim očima' znači zadobiti njegovo odobravanje.
5. gospodara moga Izvornik: אֲדֹנִי ['adoniy] Gramatika: Imenica אָדוֹן ('adon, gospodar) sa sufiksom 1. lica jednine ('i, moj). Značenje: Izraz dubokog poštovanja i podložnosti. Zanimljivo je da, iako cijeli narod progovara (množina), oni koriste jedninu 'moga gospodara', što odražava kolektivnu podložnost svakog pojedinca, ili činjenicu da u ime svih govori jedan predstavnik.
6. i bit ćemo robovi Izvornik: וְהָיִינוּ עֲבָדִים [vehayiynu 'avadiym] Gramatika: Veznik וְ (i) uz glagol היה (h-y-h, biti) u perfektu 1. lica množine (s waw consecutivum poprima značenje budućnosti), te imenica עֶבֶד ('eved, rob/sluga) u množini. Značenje: Dragovoljno prihvaćanje potpunog kmetstva ili ropstva u zamjenu za hranu i preživljavanje. Ovo predstavlja ključan društveno-ekonomski prijelom u Egiptu opisanom u Postanku. Imena: - Faraon [פַּרְעֹה / par'o] (osoba) Znači: velika kuća Tvorba: Potiče od egipatske riječi 'pr-ꜥꜣ' (per-aa), što doslovno znači 'velika kuća'. Prvobitno je označavalo kraljevsku palaču, a tek se za vrijeme Novog kraljevstva počelo koristiti kao titula (ime) za samog vladara Egipta.
Ovaj stih (Postanak 47,25) predstavlja dramatičan vrhunac egipatske krize uzrokovane strašnom sedmogodišnjom gladi. Nakon što su potrošili sav novac, prodali svoju stoku, a na kraju i svoju zemlju te same sebe, Egipćani iskazuju duboku zahvalnost Josipu jer im je uspio spasiti živote. Njihova dragovoljna i javna spremnost da postanu faraonovi robovi (kmetovi) u zamjenu za goli život pokazuje očajnu težinu gladi s kojom su se suočili te ogromnu zahvalnost prema Josipovom mudrom upravljanju krizom.
Teološki i povijesno, stih objašnjava apsolutnu centralizaciju moći u Egiptu pod faraonom i uspostavu državnog vlasništva nad zemljom. Ironično je da domaći Egipćani dragovoljno i sa zahvalnošću prihvaćaju ropstvo kako bi preživjeli, što služi kao narativna predigra za kasniju tiraniju u knjizi Izlaska. Tamo će faraon prisilno i okrutno nametnuti ropstvo Izraelcima, stvarajući oštar kontrast između Josipovog milosrdnog spašavanja života (gdje podložnici blagoslivljaju svog gospodara) i kasnijeg egipatskog ugnjetavanja koje traži Božju intervenciju i oslobođenje.