Zašto da umremo pred očima tvojim, i mi i zemlja naša? Kupi nas i zemlju našu za kruh, pa ćemo mi i zemlja naša biti robovi faraonu; i daj sjemena da živimo i ne umremo, a zemlja da ne opusti."
Tako Josip kupi svu zemlju egipatsku za faraona, jer Egipćani prodaše svaki svoje polje budući da ih pritisnu glad; i zemlja pripade faraonu.
A narod preseli u gradove, s jednoga kraja međe egipatske pa do drugoga kraja njezina.
Samo zemlju svećeničku ne kupi, jer svećenicima pripadaše određeni dio od faraona pa su jeli svoj određeni dio koji im dade faraon; zbog toga ne prodaše zemlje svoje.
Tada Josip reče narodu: "Evo, kupih vas danas i zemlju vašu za faraona; evo vam sjeme pa zasijte zemlju.
A narod preseli u gradove, s jednoga kraja međe egipatske pa do drugoga kraja njezina.
A narod preseli u gradove od jednoga kraja Misira do drugoga.
וְאֶת הָעָם הֶעֱבִיר אֹתוֹ לֶעָרִים מִקְצֵה גְבוּל מִצְרַיִם וְעַד קָצֵֽהוּ
ve./'Et ha./'Am he.'e.Vir 'o.T/o le./'a.Rim mi/k.Tzeh ge.Vul- mitz.Ra.yim ve./'ad- ka.Tze./hu
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I narod, premjestio je njega u gradove od kraja granice Egipta i do kraja njegova."
1. I narod Izvornik: וְאֶת הָעָם [ve'et ha'am] Gramatika: Imenica 'am' (narod) s određenim članom 'ha', ispred koje stoji veznik 've' (i) i čestica 'et' (oznaka izravnog objekta). Sintaktički je objekt istaknut na početku rečenice radi naglašavanja koga točno radnja obuhvaća. Značenje: Odnosi se na cjelokupno stanovništvo Egipta (osim svećenika) koje je tijekom teške gladi prodalo svoju zemlju faraonu. Naglasak je na masovnosti i sveobuhvatnosti Josipove administrativne mjere nad cijelom populacijom.
2. premjestio je Izvornik: הֶעֱבִיר [he'eviyr] Gramatika: Glagol 'avar' (preći, proći) u Hifil konjugaciji, perfekt, 3. lice jednine. Hifil ovdje izražava kauzativno značenje – uzrokovati da netko prijeđe, odnosno premjestiti ili preseliti nekoga. Značenje: Opisuje Josipov planski čin masovnog preseljenja stanovništva. Ova radnja označava potpunu promjenu socijalnog i imovinskog statusa Egipćana, koji više nisu neovisni zemljoposjednici.
3. u gradove Izvornik: לֶעָרִים [le'ariym] Gramatika: Imenica 'iyr' (grad) u množini ('ariym') s prijedlogom 'le' (u, k, prema). Zanimljivo je da Samarijanski pentateuh i grčka Septuaginta ovdje umjesto 'gradova' čitaju 'robove' (le'avadiym). Značenje: Preseljenje u urbane centre služilo je lakšoj distribuciji hrane iz žitnica. Ujedno je spriječilo pobune raskinuvši emotivnu i fizičku povezanost naroda s njihovom dotadašnjom djedovinom.
4. od kraja... i do kraja njegova Izvornik: מִקְצֵה... וְעַד קָצֵֽהוּ [miktse... ve'ad katsehu] Gramatika: Prijedlozi 'min' (od) i 'ad' (do) povezani s imenicom 'katseh' (kraj, rub, granica). Riječ 'katsehu' nosi pronominalni sufiks 3. lica jednine muškog roda ('njegov' ili 'njen', odnoseći se na teritorij). Značenje: Ova idiomatska fraza (merizam) obuhvaća potpunu geografsku rasprostranjenost radnje. Niti jedan dio Egipta, od sjevera do juga, nije bio izuzet od ove velike ekonomske transformacije. Imena: - Egipat [מִצְרַיִם / mitsrayim] (pokrajina) Znači: doslovno 'dvije tjeskobe', 'dva tjesnaca' ili 'dvije utvrde' Tvorba: Riječ završava na dualni nastavak '-ayim', što u povijesno-zemljopisnom smislu odražava podjelu na Gornji i Donji Egipat. Hebrejski korijen 'tsar' nosi konotacije granice (akadski misru), ali i tjeskobe te nevolje (metsar), asocirajući na mjesto tlačenja.
Ovaj stih iz Knjige Postanka (47:21) predstavlja vrhunac Josipove ekonomske i socijalne reforme tijekom sedmogodišnje gladi. Nakon što su Egipćani iscrpili sva svoja sredstva te faraonu predali novac, stoku, a naposljetku i vlastitu zemlju u zamjenu za hranu, Josip provodi masovno preseljenje ruralnog stanovništva u gradove. Premještanje ima jasnu pragmatičnu i političku svrhu: s jedne strane, u gradovima su se nalazile velike državne žitnice pa je distribucija hrane bila olakšana, dok je s druge strane raskidanje fizičke veze seljaka s njihovim bivšim imanjima osiguralo faraonov potpuni posjed nad zemljom i spriječilo potencijalne pobune.
Stih slikovito svjedoči o rađanju apsolutističkog sustava uprave u kojemu centralizirana vlast kontrolira sav kapital i radnu snagu. Valja spomenuti i važnu tekstualnu varijantu; dok mazoretski tekst (koji ovaj redak slijedi) govori o 'premještanju u gradove' radi urbanizacije i uprave, stari prijevodi poput Septuaginte bilježe verziju 'a narod je učinio robovima' (hebr. le'avadiym umjesto le'ariym). Obje verzije ukazuju na isti ishod – dubinsku i bolnu društvenu transformaciju cijelog Egipta s jednog kraja na drugi, pretvarajući naciju nezavisnih ljudi u zavisne zakupce i sluge krune.