I dovedoše stoku svoju k Josipu, a Josip im dade kruha za konje i za sitnu stoku i za goveda i za magarce; i opskrbljivaše ih kruhom za svu stoku njihovu te godine.
I prođe ta godina, pa dođoše k njemu druge godine i rekoše mu: "Nećemo tajiti od gospodara svojega da je novac potrošen, a stoka i živina pripala je gospodaru mojemu; nije ostalo ništa pred gospodarom mojim osim tijela naših i zemlje naše.
Zašto da umremo pred očima tvojim, i mi i zemlja naša? Kupi nas i zemlju našu za kruh, pa ćemo mi i zemlja naša biti robovi faraonu; i daj sjemena da živimo i ne umremo, a zemlja da ne opusti."
Tako Josip kupi svu zemlju egipatsku za faraona, jer Egipćani prodaše svaki svoje polje budući da ih pritisnu glad; i zemlja pripade faraonu.
A narod preseli u gradove, s jednoga kraja međe egipatske pa do drugoga kraja njezina.
Zašto da umremo pred očima tvojim, i mi i zemlja naša? Kupi nas i zemlju našu za kruh, pa ćemo mi i zemlja naša biti robovi faraonu; i daj sjemena da živimo i ne umremo, a zemlja da ne opusti."
Zašto da mremo na tvoje oči? evo i nas i naših njiva; kupi nas i njive naše za hljeb, da s njivama svojim budemo robovi Faraonu, i daj žita da ostanemo živi i ne pomremo i da zemlja ne opusti.
לָמָּה נָמוּת לְעֵינֶיךָ גַּם אֲנַחְנוּ גַּם אַדְמָתֵנוּ קְנֵֽה אֹתָנוּ וְאֶת אַדְמָתֵנוּ בַּלָּחֶם וְנִֽהְיֶה אֲנַחְנוּ וְאַדְמָתֵנוּ עֲבָדִים לְפַרְעֹה וְתֶן זֶרַע וְנִֽחְיֶה וְלֹא נָמוּת וְהָאֲדָמָה לֹא תֵשָֽׁם
La./mah na.Mut le./'ei.Nei./kha gam- 'a.Nach.nu gam 'ad.ma.Te./nu ke.neh- 'o.Ta./nu ve./'Et 'ad.ma.Te./nu ba./La.chem ve./nih.Yeh 'a.Nach.nu ve./'ad.ma.Te./nu 'a.va.Dim le./far.'Oh ve./ten- Ze.ra' ve./nich.Yeh ve./Lo' na.Mut ve./ha./'a.da.Mah lo' te.Sham
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Zašto da umremo pred tvojim očima i mi i naša zemlja? Kupi nas i našu zemlju za kruh i bit ćemo mi i naša zemlja robovi faraonu i daj sjeme i živjet ćemo i nećemo umrijeti i zemlja neće opustjeti."
1. da umremo / umrijeti Izvornik: נָמוּת [namut] Gramatika: Glagol u Qal imperfektu, 1. lice množine od korijena מוּת (mut - umrijeti). Imperfekt izražava neposrednu, trajnu ili izvjesnu budućnost radnje u nedostatku rješenja. Značenje: Naglašava ekstremnu očajnost Egipćana suočenih s potpunom glađu. Smrt je stvarna i izravna prijetnja koja ih nagoni na ekstremne mjere žrtvovanja svega, pa i slobode.
2. kupi Izvornik: קְנֵֽה [kene] Gramatika: Glagol u Qal imperativu, 2. lice muškog roda jednine od korijena קנה (qanah - kupiti, steći, posjedovati). Značenje: Predstavlja svjestan, pravni i dobrovoljni čin prijenosa vlasništva. Narod nudi potpunu tranziciju iz statusa slobodnih građana u kraljevsko vlasništvo kao jedini spas od smrti.
3. za kruh Izvornik: בַּלָּחֶם [balachem] Gramatika: Imenica לחם (lechem - kruh, hrana) s prijedlogom בּ (u, za) i asimiliranim određenim članom. Značenje: Kruh u ovom kontekstu funkcionira kao pars pro toto za cjelokupno preživljavanje i puku biološku egzistenciju. Doslovno na vagu stavljaju vlastitu slobodu na jednu, a puki obrok na drugu stranu.
4. robovi Izvornik: עֲבָדִים ['avadiym] Gramatika: Množina imenice עֶבֶד (eved), nastale od korijena עבד (avad - služiti, raditi, obavljati posao). Značenje: Ilustrira dramatičnu društveno-ekonomsku promjenu i rađanje novog poretka u Egiptu. Narod postaje potpuno ovisan i doživotno podvrgnut faraonovom sustavu zbrinjavanja.
5. sjeme Izvornik: זֶרַע [zera'] Gramatika: Imenica muškog roda izvedena iz korijena זרע (zara' - sijati). Značenje: Ova riječ predstavlja pogled dalje od puke trenutne sitosti. Sjeme je simbol obnove i garancija budućeg ciklusa života, čime pokazuju želju da aktivno pomognu u oporavku ekosustava.
6. zemlja / naša zemlja Izvornik: הָאֲדָמָה / אַדְמָתֵנוּ [ha'adama / 'admatenu] Gramatika: Imenica ženskog roda (s određenim članom ili pronominalnim sufiksom), izvedena iz istog korijena kao i čovjek (אדם - adam). Značenje: U biblijskoj misli čovjek (adam) i obradivo tlo (adamah) neraskidivo su povezani. Baš kao što ljudi od gladi umiru, tako i zemlja bez ljudi i sjemena prolazi kroz smrt i propadanje.
7. opustjeti Izvornik: תֵשָֽׁם [tesham] Gramatika: Glagol u Qal imperfektu, 3. lice jednine ženskog roda (odnosi se na zemlju), od korijena שׁמם (shamam - biti pusto, zapanjeno, razoreno). Značenje: Zemlja lišena ljudskog rada vraća se u stanje pustoši slično pred-kreacijskom kaosu. Izbjegavanje ove destrukcije navodi se kao ultimativni argument za Josipovu pomoć. Imena: - Faraon [פַּרְעֹה / Par'o] (osoba) Znači: velika kuća Tvorba: Potječe od staroegipatske složenice 'pr-ꜥ3' (izgovara se per-aa), gdje 'pr' znači kuća, a 'ꜥ3' znači velika. Prvotno je ovaj pojam označavao samu kraljevsku palaču, a od vremena Novog kraljevstva počeo se metonimijski koristiti kao titula i ime za samog vladara.
Ovaj stih iz Postanka 47:19 predstavlja vrhunac dramatične priče o katastrofalnoj gladi u Egiptu. On precizno oslikava točku u kojoj očajni narod dobrovoljno trguje svojim temeljnim pravom na slobodu i osobno vlasništvo u zamjenu za puko preživljavanje (kruh i sjeme). Nudeći sebe i svoju zemlju faraonu kao imovinu, Egipćani vlastitim riječima uspostavljaju novi društveno-ekonomski poredak apsolutne monarhije i kmetstva, dajući svu političku i ekonomsku moć u ruke države.
Na teološkoj i simboličkoj razini, stih iznimno snažno naglašava međusobnu povezanost i ovisnost čovjeka ('adam) i zemlje ('adamah). Pitanjem 'zašto da umremo i mi i naša zemlja?', tekst ističe da obradivo tlo bez ljudske brige, znoja i sjemena gubi svoju svrhu te se vraća u prvobitno stanje pustoši i smrti. Ljudski rad tako ostaje nužan za održavanje reda Božjeg stvaranja i sprječavanje kaosa, čak i pod cijenom ropstva.