I reče Jakov faraonu: "Dana godina mojega tuđinstva ima sto i trideset godina; malobrojni i zli bijahu dani godina života mojega i ne dostigoše dane godina života otaca mojih u danima njihova tuđinstva."
I blagoslovi Jakov faraona te izađe ispred faraona.
I naseli Josip oca svojega i braću svoju te im dade posjed u zemlji egipatskoj, u najboljem dijelu zemlje, u zemlji Ramsesovoj, kao što zapovjedi faraon.
I uzdržavaše Josip oca svojega i braću svoju i sav dom oca svojega kruhom, prema broju nejači.
A kruha ne bijaše u svoj zemlji jer glad bijaše veoma teška, te iznemože zemlja egipatska i zemlja kanaanska od gladi.
I naseli Josip oca svojega i braću svoju te im dade posjed u zemlji egipatskoj, u najboljem dijelu zemlje, u zemlji Ramsesovoj, kao što zapovjedi faraon.
A Josif naseli oca svojega i braću svoju, i dade im dobro u zemlji Misirskoj na najboljem mjestu te zemlje, u zemlji Rameskoj, kao što zapovjedi Faraon.
וַיּוֹשֵׁב יוֹסֵף אֶת אָבִיו וְאֶת אֶחָיו וַיִּתֵּן לָהֶם אֲחֻזָּה בְּאֶרֶץ מִצְרַיִם בְּמֵיטַב הָאָרֶץ בְּאֶרֶץ רַעְמְסֵס כַּאֲשֶׁר צִוָּה פַרְעֹֽה
va/i.yo.Shev yo.Sef 'et- 'a.Vi/v ve./'Et 'e.Cha/v va/i.yi.Ten la./Hem 'a.chu.Zah be./'E.retz mitz.Ra.yim be./mei.Tav ha./'A.retz be./'E.retz ra'.me.Ses ka./'a.Sher tzi.Vah far.'Oh
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I naseli Josip oca svoga i braću svoju i dade njima posjed u zemlji Egipat u najboljem zemlje u zemlji Rameses kao što zapovjedi faraon."
1. I naseli Izvornik: וַיּוֹשֵׁב [vayoshēv] Gramatika: Hifil imperfekt trećeg lica jednine s vav konsekutivnim od korijena ישׁב (jašav - sjediti, stanovati). Hifil ovdje ima kauzativno (uzročno) značenje, pa se prevodi kao 'učiniti da netko stanuje' ili 'naseliti'. Značenje: Naglašava Josipov autoritet i moć da pruži siguran dom svojoj obitelji u stranoj zemlji. Pokazuje ispunjenje Josipove uloge kao onoga koji spašava i skrbi za svoj rod.
2. posjed Izvornik: אֲחֻזָּה ['achuzah] Gramatika: Imenica ženskog roda izvedena od korijena אחז ('achaz - uhvatiti, držati). Često se koristi u pravnom kontekstu za vlasništvo nad zemljom. Značenje: Riječ ima veliku teološku težinu jer se često koristi za obećanu zemlju Kanaan koju će Izrael baštiniti. Ovdje, iako su u stranom Egiptu, obitelj dobiva trajno i zakonsko vlasništvo, što je izuzetan privilegij za strance.
3. u najboljem (dijelu) Izvornik: בְּמֵיטַב [b'mēytav] Gramatika: Prijedlog בְּ (u) spojen sa status constructus (veznim) oblikom imenice מֵיטָב (najbolje, najbiranije), izvedene od korijena יטב (biti dobar). Značenje: Potvrđuje veličinu milosti koju su dobili; Izraelci nisu smješteni na rubne ili neplodne dijelove, nego u najkvalitetniji poljoprivredni dio Egipta. To će im omogućiti brzi gospodarski napredak i demografski rast.
4. kao što zapovjedi Izvornik: כַּאֲשֶׁר צִוָּה [ka'asher tsivah] Gramatika: Složeni veznik כַּאֲשֶׁר (kao što, prema onome što) i glagol u Piel perfektu trećeg lica jednine od korijena צוה (zapovjediti). Značenje: Ukazuje na to da cijeli pothvat ima najviše moguće državno pokriće. Faraonova izravna zapovijed pravno štiti Josipovu obitelj i dugoročno im osigurava poseban status u egipatskom društvu. Imena:
- Josip [יוֹסֵף / yosef] (osoba) Znači: Neka (Jahve) doda Tvorba: Ime je izvedeno od hebrejskog glagola יסף (jasaf), što znači 'dodati' ili 'umnožiti', ovdje oblikovano kao Hifil imperfekt trećeg lica. Tekst objašnjava: U Postanku 30,24 Rahela objašnjava ime riječima: 'Neka mi Jahve doda još jednoga sina!'
- Egipat [מִצְרַיִם / mitsrayim] (pokrajina) Znači: Dvije tjeskobe ili Gornji i Donji Egipat Tvorba: Ime ima hebrejski dualni nastavak '-ayim', što se obično tumači kao odraz zemljopisne i političke podjele na Gornji i Donji Egipat. Semitski korijen m-ts-r povezuje se s pojmovima granice ili utvrde.
- Rameses [רַעְמְסֵס / ra'meses] (pokrajina) Znači: Ra ga je rodio Tvorba: Potječe iz egipatskog jezika, gdje je sastavljeno od imena egipatskog boga sunca (Ra) i glagola 'msi' koji znači roditi ili stvoriti.
- Faraon [פַרְעֹה / far'o] (osoba) Znači: Velika kuća Tvorba: Izvorno potječe od egipatske riječi 'pr-aa', što je doslovno označavalo veliku kraljevsku palaču ili dvor. S vremenom je to postala metonimija za egipatskog kralja, a biblijski ga tekst često koristi kao osobno ime.
Ovaj stih predstavlja vrhunac Josipovog pomirenja s obitelji i ključnu prijelaznu točku u Knjizi Postanka. Sedamdeset članova Jakovljeve obitelji, koji su dotad živjeli nomadskim načinom života i patili zbog gladi, sada nalaze sigurnost i pravno priznat dom. Davanjem zakonskog posjeda ('achuzah) u najplodnijem dijelu Egipta (zemlja Rameses, odnosno Gošen), faraon im osigurava savršene preduvjete za rast.
Teološki gledano, tekst naglašava Božju providnost koja čak i vlast najmoćnijeg svjetskog vladara tog vremena (faraona) koristi za dobrobit i zaštitu svog izabranog naroda. Ironično je, međutim, da će upravo područje Ramesesa i Egipta, koje im je ovdje darovano kao utočište i spas, stoljećima kasnije postati mjesto njihovog gorkog ropstva i tjeskobe, odakle će ih Bog morati osloboditi čudesnim izlaskom.