Svima njima dade, svakomu pojedinom, svečane haljine; a Benjaminu dade tri stotine srebrnika i pet svečanih haljina.
Svima njima dade, svakomu pojedinom, svečane haljine; a Benjaminu dade tri stotine srebrnika i pet svečanih haljina.
A ocu svojemu posla jednako tako: deset magaraca natovarenih najboljim iz Egipta i deset magarica natovarenih žitom, kruhom i hranom ocu svojemu za put.
Zatim otpusti braću svoju te oni odoše; a on im reče: "Ne svađajte se putem!"
Tako uzađoše iz Egipta i dođoše u zemlju kanaansku k Jakovu, ocu svojemu.
I javiše mu: "Josip je još živ i on vlada u svoj zemlji egipatskoj!" Ali srce njegovo obamre, jer im ne vjerovaše.
Zatim otpusti braću svoju te oni odoše; a on im reče: "Ne svađajte se putem!"
Tako opravi braću svoju, i pođoše; i reče im: nemojte se koriti putem.
וַיְשַׁלַּח אֶת אֶחָיו וַיֵּלֵכוּ וַיֹּאמֶר אֲלֵהֶם אַֽל תִּרְגְּזוּ בַּדָּֽרֶךְ
va/y.sha.Lach 'et- 'e.Cha/v va/i.ye.Le.khu va/i.Yo.mer 'a.le./Hem 'al- tir.ge.Zu ba./Da.rekh
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I otpusti [objekt] braću svoju i oni odoše i reče njima ne svađajte se na putu"
1. I otpusti Izvornik: וַיְשַׁלַּח [vayshalach] Gramatika: Glagol 'šalah' (poslati) u Piel konjugaciji koja izražava intenzivnu ili uzročnu radnju. Nalazi se u 'wayyiqtol' obliku (narativni perfekt), treće lice jednine. Značenje: U ovoj konjugaciji glagol često znači ispratiti nekoga, otpustiti ga ili mu dati dopuštenje za odlazak. Josip ovdje autoritativno, ali i brižno, ispraća svoju braću natrag u Kanaan.
2. braću svoju Izvornik: אֶחָיו ['echayv] Gramatika: Imenica 'ah' (brat) u množini, u konstruktnom stanju sa sufiksom za treće lice jednine muškog roda. Prethodi joj 'et' (אֶת), čestica koja označava izravni objekt. Značenje: Ovaj izraz snažno naglašava obnovljenu obiteljsku vezu. Unatoč tome što su ga davno izdali, Josip ih i dalje prepoznaje, prihvaća i tretira kao svoju braću.
3. ne Izvornik: אַֽל ['al] Gramatika: Negativna partikula koja se najčešće koristi uz imperfekt ili jusiv kako bi izrazila trenutnu zabranu ili snažan savjet. Razlikuje se od čestice 'lo' koja se koristi za trajne zabrane (npr. u Dekalogu). Značenje: Ova zabrana ima karakter preventivnog upozorenja usmjerenog na specifičnu situaciju pred njima. Josip im daje izravnu pastoralnu uputu za njihovo nadolazeće putovanje.
4. svađajte se / drhtite Izvornik: תִּרְגְּזוּ [tirgezu] Gramatika: Glagol 'ragaz' u Qal konjugaciji, imperfekt (u funkciji jusiva zbog negacije 'al), drugo lice množine. Osnovno leksičko značenje je drhtati, tresti se, biti uzbuđen ili nemiran. Značenje: Riječ može označavati drhtanje od straha, ali i unutarnji nemir koji vodi do sukoba. Josip psihološki pronicljivo upozorava braću da ne dopuste da ih međusobno optuživanje zbog prošlih grijeha posvađa na putu kući.
5. na putu Izvornik: בַּדָּֽרֶךְ [badarekh] Gramatika: Imenica 'dereh' (put) s prijedlogom 'be' (u, na). Određeni član 'ha' asimiliran je u prijedlog, što ukazuje na jedan specifičan, poznati put. Značenje: Put predstavlja njihov dug i emocionalno iscrpljujući povratak ocu u Kanaan, koji nosi teret priznanja istine o Josipu. Josip želi da taj tranzicijski prostor prođe u miru i bratstvu.
Ovaj stih (Postanak 45:24) bilježi duboko ljudski i psihološki pronicljiv trenutak na kraju priče o Josipovom otkrivanju braći. Nakon što im je oprostio, bogato ih obdario i ispratio natrag ocu Jakovu u Kanaan, Josip im daje jednu kratku, ali snažnu uputu: da se ne 'tresu', odnosno ne svađaju na putu. On izvanredno poznaje narav svoje braće i teret krivnje koji godinama nose. Svjestan je da bi ih šok njegova preživljavanja i uzdizanja mogao nagnati da u strahu počnu prebacivati krivnju jedni na druge za grijeh prodaje u ropstvo koji su mu nekoć učinili.
Njegova poruka služi kao konačna i praktična potvrda oprosta. Zabranjujući im međusobne prijekore i prepirke, Josip ih potiče da prihvate milost koju im je upravo iskazao i da se usredotoče na budućnost – spašavanje vlastite obitelji od gladi. Stih tako predstavlja predivan primjer mudrosti; pravo pomirenje ne znači samo oprost od strane oštećenoga, već zahtijeva i miran suživot te prestanak međusobnog razaranja onih kojima je oprošteno.