I nastanit ćeš se u zemlji Gošenu i bit ćeš blizu mene, ti i sinovi tvoji i sinovi sinova tvojih, i sitna stoka tvoja i goveda tvoja i sve što je tvoje.
Ondje ću te opskrbljivati — jer će biti još pet godina gladi — da ne osiromašiš ti i dom tvoj i sve što je tvoje.'
I gle, oči vaše vide, a i oči brata mojega Benjamina, da vam moja usta govore.
Objavite dakle ocu mojemu svu slavu moju u Egiptu i sve što vidjeste, pa požurite i dovedite oca mojega ovamo."
Tada pade oko vrata bratu svojemu Benjaminu i zaplaka, a i Benjamin plakaše na vratu njegovu.
I gle, oči vaše vide, a i oči brata mojega Benjamina, da vam moja usta govore.
A eto vidite očima svojima, i brat moj Venijamin svojima očima, da vam ja iz usta govorim.
וְהִנֵּה עֵֽינֵיכֶם רֹאוֹת וְעֵינֵי אָחִי בִנְיָמִין כִּי פִי הַֽמְדַבֵּר אֲלֵיכֶֽם
ve./hi.Neh 'ei.nei./Khem ro.'ot ve./'ei.Nei 'a.Ch/i vin.ya.Min ki- f/i ha/m.da.Ber 'a.lei./Khem
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I gle oči vaše vide, i oči brata moga Benjamina, da usta moja govore vama."
1. I gle Izvornik: וְהִנֵּה [vehine] Gramatika: Veznik 've' (i) spojen s pokaznom česticom, odnosno uzvikom 'hinneh' (gle, evo). Često se koristi za skretanje pozornosti na novu, iznenađujuću ili vrlo važnu informaciju. Značenje: Josip koristi ovaj izraz kako bi naglasio neposrednu stvarnost trenutka i potaknuo zapanjenu braću da povjeruju vlastitim osjetilima. Označava prijelomni trenutak iznenadnog otkrivenja.
2. oči vaše vide Izvornik: עֵֽינֵיכֶם רֹאוֹת ['eyneykhem ro'ot] Gramatika: Imenica 'ayin' (oko) u dualu/množini sa sufiksom za 2. lice množine ('eyneykhem'), uz particip aktivni ženskog roda množine glagola 'ra'ah' (vidjeti). Značenje: Naglasak je na osobnom, nedvojbenom svjedočanstvu. Braća više ne moraju slušati posrednika ni nagađati, već svojim vlastitim očima vide i napokon prepoznaju pravog Josipa.
3. i oči brata moga Izvornik: וְעֵינֵי אָחִי [ve'eyney 'achiy] Gramatika: Veznik 've' (i) uz imenicu 'oko' u konstruktnom stanju ('eyney) povezano s imenicom 'ach' (brat) koja nosi prisvojni sufiks za 1. lice jednine (moj). Značenje: Josip se nakon godina otuđenja jasno poistovjećuje s njima. Posebno izdvaja Benjamina s kojim dijeli istu majku, Rahelu, čime dodatno utvrđuje neupitnost svog identiteta.
4. usta moja Izvornik: פִי [fiy] Gramatika: Imenica 'peh' (usta) u jednini s pronominalnim prisvojnim sufiksom za 1. lice jednine. Značenje: U biblijskoj misli, usta su izvor istinskog i osobnog govora. Josip naglašava da im se po prvi put obraća izravno, najvjerojatnije na materinskom hebrejskom jeziku, bez egipatskog prevoditelja.
5. koja govore Izvornik: הַֽמְדַבֵּר [hamdaber] Gramatika: Određeni član 'ha' spojen s participom aktivnim muškog roda u glagolskom stablu Piel, od korijena 'dabar' (govoriti). Doslovno: 'onaj/ono koji govori'. Značenje: Participna forma ukazuje na aktivno i prisutno djelovanje. Njegove žive riječi koje izlaze iz njegovih vlastitih usta ultimativni su, neoborivi dokaz njegovog identiteta i pomirenja. Imena: - Benjamin [בִנְיָמִין / vinyamiyn] (osoba) Znači: sin desnice / sin juga Tvorba: Tvori se od hebrejskih riječi 'ben' (sin) i 'yamin' (desna ruka, desna strana, a kako se u antici orijentiralo prema istoku, desno označava jug). Desna ruka je ujedno simbol snage, časti i blagoslova. Tekst objašnjava: Prema Postanku 35:18, majka Rahela ga je umirući pri porodu nazvala Ben-Oni (sin moje boli / moje muke). Promjena imena: Ben-Oni u Benjamin. Jakov je odmah nakon Raheline smrti promijenio ime djetetu kako bi izbjegao ime koje sluti na nesreću, pretvarajući znak boli i tuge u znak snage i posebnog blagoslova.
Ovaj stih iz Postanka 45:12 predstavlja emotivni vrhunac narativa o Josipu i njegovoj braći. Nakon godina odvojenosti, krivnje i neizvjesnosti, Josip skida svoju masku strogog egipatskog vladara i otkriva se u potpunosti. Ponavljanje osjetilnih motiva – 'oči koje vide' i 'usta koja govore' – svjedoči o dubokoj ljudskoj potrebi za autentičnim kontaktom. Braća, koja su dosad komunicirala s njim preko prevoditelja držeći ga za stranca, sada dobivaju neposrednu, fizičku potvrdu da to zaista nije iluzija nego njihov vlastiti brat.
Izdvajanje Benjamina u ovom stihu nosi poseban teološki i emocionalni naboj. Kao jedini drugi Rahelin sin, Benjamin je izravna poveznica s Josipovom prošlošću, a činjenica da Josipova usta govore izravno njima znak je potpunog oprosta. Ovo otkrivanje nije tek puki dokaz preživljavanja; ono je duboki čin pomirenja u kojem Josipove riječi postaju instrument Božje providnosti koja iscjeljuje staru obiteljsku ranu.