I usnuše san obojica, svaki svoj san u istoj noći, svaki prema tumačenju svojega sna, peharnik i pekar koji pripadahu kralju egipatskomu, a koji bijahu svezani u tamničkoj kući.
Kada Josip ujutro dođe k njima i pogleda ih, gle, oni bijahu snuždeni.
Tada upita faraonove dvorane koji bijahu s njim u pritvoru u kući gospodara njegova: "Zašto su vam lica danas snuždena?"
Oni mu rekoše: "Usnuli smo san, a nema nikoga da ga protumači." A Josip im reče: "Ne pripadaju li Bogu tumačenja? Ispričajte mi, molim vas."
Tada glavar peharnika ispriča svoj san Josipu i reče mu: "U mojem snu, gle, loza preda mnom;
Tada upita faraonove dvorane koji bijahu s njim u pritvoru u kući gospodara njegova: "Zašto su vam lica danas snuždena?"
Pa zapita dvorane Faraonove, koji bijahu sužnji s njim u kući gospodara njegova, i reče: što ste danas lica nevesela?
וַיִּשְׁאַל אֶת סְרִיסֵי פַרְעֹה אֲשֶׁר אִתּוֹ בְמִשְׁמַר בֵּית אֲדֹנָיו לֵאמֹר מַדּוּעַ פְּנֵיכֶם רָעִים הַיּֽוֹם
va/i.yish.'Al 'et- se.ri.Sei far.'Oh 'a.Sher 'i.T/o ve./mish.Mar beit 'a.do.Na/v le./Mor ma.Du.a' pe.nei./Khem ra.'Im hai./Yom
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I upita dvorane faraona koji [bijahu] s njim u pritvoru kuće gospodara njegova govoreći zašto [su] lica vaša zla danas"
1. i upita Izvornik: וַיִּשְׁאַל [vayish'al] Gramatika: Waw konsekutivni uz imperfekt Qal glagola 'sha'al' (pitati, tražiti), 3. lice jednine muškog roda. Ovaj gramatički oblik izražava svršenost i nastavak radnje u povijesnom narativu. Značenje: Josip proaktivno pokazuje zanimanje za stanje svojih sužnjeva unatoč vlastitoj nevolji. Glagol označava aktivno traženje informacije, što otkriva njegovu suosjećajnost i budnost prema bližnjima.
2. dvorane Izvornik: סְרִיסֵי [seriysey] Gramatika: Imenica muškog roda u množini, u konstruktnom stanju (status constructus) od 'sariys' (eunuh, časnik, dvoranin). Povezana je s imenicom faraon u posvojni odnos. Značenje: Izvorno ova riječ označava eunuha, ali se na drevnom Bliskom istoku često koristila kao opći naziv za visoke dvorske dužnosnike. Korištenje ovog izraza naglašava njihov raniji visoki status koji su izgubili.
3. u pritvoru Izvornik: בְמִשְׁמַר [vemishmar] Gramatika: Prijedlog 'be' (u) spojen s imenicom 'mishmar' (straža, čuvanje, zatvor) u konstruktnom stanju. Izvedeno iz korijena 'shamar' (čuvati). Značenje: Kontekstualizira mjesto i uvjete njihovog susreta kao strogo čuvan prostor. Riječ evocira potpunu ovisnost zatvorenika o volji njihovih stražara i gubitak svake slobode.
4. govoreći Izvornik: לֵאמֹר [le'mor] Gramatika: Prijedlog 'le' uz infinitiv konstruktni glagola 'amar' (reći, govoriti). Ovo je izrazito česta biblijska sintaktička formula. Značenje: Služi kao klasični hebrejski marker za uvođenje upravnog govora, ekvivalent današnjim navodnicima. Daje dinamiku narativu uvodeći nas izravno u Josipovo obraćanje.
5. lica vaša (su) zla Izvornik: פְּנֵיכֶם רָעִים [peneykhem ra'iym] Gramatika: Imenica 'panim' (lice, oblikom uvijek u množini) uz sufiks za 2. lice množine i pridjev 'ra' (zao, loš) u množini muškog roda. Značenje: U hebrejskom jeziku 'zlo lice' je idiom za duboku žalost, brigu ili potištenost. Josipova sposobnost čitanja njihove neverbalne komunikacije i raspoloženja ključan je element njegove mudrosti. Imena: - faraon [פַרְעֹה / far'o] (osoba) Znači: Velika kuća Tvorba: Dolazi od staroegipatskog izraza 'pr-ꜥꜣ' (per-aa) što doslovno znači 'velika kuća' ili 'palača'. S vremenom se termin metonimijski počeo koristiti kao titula, a potom i osobno ime za vladara Egipta.
Ovaj stih (Postanak 40,7) prikazuje naoko malen, ali presudan trenutak u narativu o Josipu. Iako se nalazi nepravedno bačen u tamnicu, Josip nije usredotočen isključivo na vlastitu nevolju, već zadržava budnost i suosjećajnost prema ljudima u svojoj okolini. Njegova percepcija – primjećivanje 'zlih' odnosno tužnih lica svojih sudrugova u tamnici – pokreće razgovor koji će zauvijek promijeniti njegovu sudbinu.
Kroz Josipovo jednostavno, ljudsko pitanje 'zašto su vam lica danas tužna?', biblijski pisac diskretno, ali snažno oslikava teološku poruku o Božjoj providnosti koja operira kroz ljudsku empatiju. Upravo će ovo pitanje dovesti do tumačenja snova, a potom, s vremenom, i do Josipovog dovođenja pred faraona. Spašavanje Egipta i cijelog Izraela započelo je jednim brižnim upitom upućenim očajnim sužnjevima.