A ona reče: "Evo sluškinje moje Bilhe; uđi k njoj pa neka rodi na koljenima mojim, da se i ja izgradim od nje."
A ona reče: "Evo sluškinje moje Bilhe; uđi k njoj pa neka rodi na koljenima mojim, da se i ja izgradim od nje."
I dade mu Bilhu, sluškinju svoju, za ženu, te Jakov uđe k njoj.
I zatrudnje Bilha te rodi Jakovu sina.
Tada reče Rahela: "Sudio mi je Bog, a i čuo je glas moj te mi dao sina." Stoga mu nadjenu ime Dan.
I ponovo zatrudnje Bilha, sluškinja Rahelina, te rodi drugoga sina Jakovu.
I zatrudnje Bilha te rodi Jakovu sina.
I zatrudnje Vala, i rodi Jakovu sina.
וַתַּהַר בִּלְהָה וַתֵּלֶד לְיַעֲקֹב בֵּֽן
va./Ta.har bil.Hah va./Te.led le./ya.'a.Ko Ben
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I zatrudnje Bilha i rodi Jakovu sina."
1. I zatrudnje Izvornik: וַתַּהַר [vatahar] Gramatika: Glagol s waw-konsekutivnim prefiksom (waw-obratnim) uz imperfekt koji označava narativno prošlo vrijeme. Dolazi od korijena הָרָה (harah) u Qal deblu, 3. lice jednine ženskog roda. Značenje: Označava začeće djeteta u kontekstu gdje se plodnost smatra izravnim Božjim blagoslovom. Ovdje je plodnost sluškinje sredstvo ispunjenja patrijahalnog niza i rješavanja drame neplodnosti njezine gospodarice.
2. i rodi Izvornik: וַתֵּלֶד [vateled] Gramatika: Glagol s waw-konsekutivnim prefiksom uz imperfekt od korijena יָלַד (yalad), također u Qal deblu, 3. lice jednine ženskog roda. Značenje: Izražava čin donošenja djeteta na svijet i nastavak rodoslovne linije. U ovom starom bliskoistočnom kulturnom kontekstu, čin rođenja od sluškinje značio je da dijete pravno pripada njenoj gospodarici (Raheli).
3. Jakovu Izvornik: לְיַעֲקֹב [leya'akov] Gramatika: Vlastito ime s prijedložnim prefiksom לְ (le) koji označava dativ ili pripadnost (za nekoga, nekome). Značenje: Potvrđuje da je rođeni sin zakonski Jakovljev potomak i legitimni nasljednik obećanja unutar saveza. Prijedlog jasno locira oca u pravnom i duhovnom smislu rodoslovlja.
4. sina Izvornik: בֵּֽן [ben] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini, u apsolutnom stanju. Značenje: Rođenje muškog potomka bilo je presudno za nastavak loze i prijenos Božjeg saveza Abrahamovih i Izakovih obećanja na sljedeću generaciju. Ovaj čin početak je formiranja kasnijih plemena Izraela. Imena: - Bilha [בִּלְהָה / bilha] (osoba) Znači: Nesigurna etimologija, vjerojatno 'bezbrižna', 'skromna' ili 'stidljiva'. Tvorba: Ime nema jasan i siguran hebrejski korijen. Stručnjaci ga najčešće povezuju s arapskim korijenom za opuštenost i bezbrižnost, ili semitskim korijenom blh za stidljivost.
- Jakov [יַעֲקֹב / ya'akov] (osoba) Znači: Etimologija sugerira da je riječ o skraćenom amoritskom imenu Ya'aqob-el koje znači 'Neka Bog štiti'. Ipak, hebrejski jezik ga izvodi iz korijena za petu ('aqev) i varanje ('aqav). Tvorba: U širem semitskom kontekstu ime je teoforsko i znači zaštitu od strane božanstva. U samom hebrejskom jezičnom okruženju ono dobiva drugo značenje izvedeno iz igre riječima oko pete i prevare. Tekst objašnjava: Postanak 25:26 objašnjava da je nazvan Jakov jer je pri rođenju držao svog brata blizanca Ezava za petu (heb. 'aqev). Ezav kasnije (Postanak 27:36) dodatno tumači to ime označavajući Jakova kao 'onoga koji sapliće' ili 'varalicu'. Promjena imena: Nakon cjelonoćnog hrvanja s Bogom na potoku Jaboku (Postanak 32:29), Bog mu mijenja ime u Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל Yisra'el), što znači 'onaj koji se bori s Bogom' ili 'Bog se bori'. Ova promjena označava transformaciju Jakovljevog karaktera i utemeljenje Božjeg naroda.
Ovaj stih (Postanak 30:5) bilježi važan pravni i obiteljski trenutak: rođenje sina kojeg Bilha, Rahelina sluškinja, rađa Jakovu. Zbog svoje neplodnosti, Rahela poseže za drevnim bliskoistočnim običajem davanja sluškinje mužu kao surogat majke kako bi preko nje dobila pravno priznato potomstvo. Ovo je očajnički potez potaknut snažnom zavišću i rivalstvom prema sestri Lei, koja je Jakovu već rodila nekoliko sinova. Događaj vjerno oslikava složene obiteljske dinamike, ljudske slabosti i napetosti unutar obitelji patrijarha.
S teološkog aspekta, ovaj naizgled isključivo ljudski kompromis zapravo služi kao okvir unutar kojeg djeluje Božja providnost. Iz ovih zavidnih natjecanja, suparništava i ljudskog planiranja postepeno se oblikuje dvanaest plemena Izraela (sin rođen u ovom stihu dobit će ime Dan). Stih time svjedoči da se Božji naum stvaranja izabranog naroda i ispunjenje Njegovih obećanja ne ostvaruju u savršenim uvjetima, već upravo usred ljudskih borbi i nesavršenosti.