Postanak 30,4 — Knjiga Postanka

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"I dade (ona) njemu [akuzativ] Bilhu sluškinju svoju za ženu i uđe k njoj Jakov."

1. i dade (ona) Izvornik: וַתִּתֶּן [vatiten] Gramatika: Glagol iz korijena n-t-n (נתן, dati), u obliku Qal, wayyiqtol (waw konsekutivni imperfekt), 3. lice jednine ženskog roda. Waw konsekutivni ovdje pretvara buduće vrijeme u narativno prošlo. Značenje: Izražava odlučnu akciju Rahele koja preuzima inicijativu u rješavanju svoje neplodnosti. Čin davanja sluškinje mužu bio je prihvaćen pravni običaj drevnog Bliskog istoka za osiguravanje zakonitog potomstva.

2. sluškinju svoju Izvornik: שִׁפְחָתָהּ [shifchatah] Gramatika: Imenica ženskog roda u jednini (shifcha) sa sufiksom 3. lica jednine ženskog roda koji označava posvojnost. Označava osobnu ropkinju ili dvorkinju. Značenje: Ističe Rahelinu apsolutnu vlast nad Bilhom. Djeca koju Bilha rodi smatrat će se pravno Rahelinom djecom, rođenom 'na njezina koljena'.

3. za ženu Izvornik: לְאִשָּׁה [le'isha] Gramatika: Prijedlog 'le' (za, u svrhu) spojen s imenicom 'isha' (žena, supruga). Ukazuje na promjenu društvenog statusa ili svrhe. Značenje: Iako je Bilha bila ranga sluškinje, ovim činom dobiva status drugotne žene (uležnice) kako bi njezino potomstvo imalo legitimitet. Unatoč tome, ona i dalje ostaje podređena svojoj gospodarici Raheli.

4. i uđe k njoj Izvornik: וַיָּבֹא אֵלֶיהָ [vayavo' 'eleyha] Gramatika: Glagol 'bo' (ući, doći) u wayyiqtol obliku (waw konsekutivni, 3. lice jednine muškog roda) i prijedlog 'el' (k, prema) sa sufiksom za 3. lice jednine ženskog roda. Značenje: Ovo je standardni i vrlo česti biblijski eufemizam za spolni odnos. Jakovljevo prihvaćanje ovog čina pokazuje pristanak na Rahelin plan osiguravanja obiteljske loze. Imena: - Bilha [בִּלְהָה / bilha] (osoba) Znači: Skromnost, plahost ili bezbrižnost. Tvorba: Točan korijen imena nije sasvim siguran. U srodnim semitskim jezicima (arapski) korijen b-l-h može značiti 'biti plah', 'jednostavan' ili 'bezbrižan'.

- Jakov [יַעֲקֹב / ya'akov] (osoba) Znači: Neka Bog štiti (skraćeno teoforsko ime) / Onaj koji drži za petu / Istiskivač. Tvorba: Znanstvena etimologija smatra ime skraćenim oblikom zapadnosemitskog imena Ya'aqov-El ('Neka Bog štiti/čuva'). Tekstualna ga etimologija veže uz hebrejski korijen 'aqev (peta) ili glagol 'aqav (istisnuti, prevariti). Tekst objašnjava: Postanak 25,26 navodi da je nazvan Jakov jer je pri rođenju rukom držao svoga brata Ezava za petu ('aqev). Kasnije, u Postanku 27,36, Ezav kaže da se s pravom zove Jakov jer ga je već dvaput istisnuo i prevario ('aqav). Promjena imena: Jakovu je kasnije ime promijenjeno u Izrael ('Onaj koji se bori s Bogom' ili 'Bog se bori') nakon što se hrvao s tajanstvenim čovjekom/anđelom na Penuelu (Postanak 32,28).

Ovaj stih iz Knjige Postanka (30,4) prikazuje kulminaciju Raheline duboke frustracije i očaja zbog vlastite neplodnosti. U nedostatku biološkog potomstva, ona poseže za pragmatičnim pravnim običajem drevnog Bliskog istoka - daje svoju osobnu sluškinju Bilhu svom mužu Jakovu kao surogat-majku. Ovaj potez neodoljivo podsjeća na sličan postupak njezine prabake Sare s Hagarom, naglašavajući ogroman društveni pritisak na žene onog vremena da osiguraju nasljednike.

Davanjem Bilhe 'za ženu', Rahela pravno usvaja buduću djecu (Dana i Naftalija) i tako započinje intenzivno natjecanje u rađanju djece sa svojom sestrom i suparnicom Leom. Tekst potpuno suhoparno i izravno opisuje ovaj dogovor bez moraliziranja, oslikavajući složenu obiteljsku dramu patrijarha kroz koju se, usprkos ljudskim manama i napetostima, ostvaruje Božji plan o izgradnji i širenju dvanaest izraelskih plemena.