Kada bi se ondje skupila sva stada, odvalili bi kamen s otvora bunara i napojili ovce, pa bi vratili kamen na otvor bunara, na njegovo mjesto.
I reče im Jakov: "Braćo moja, odakle ste?" A oni rekoše: "Iz Harana smo."
Tada im reče: "Poznajete li Labana, sina Nahorova?" Oni odgovoriše: "Poznajemo."
I upita ih: "Je li u miru?" A oni rekoše: "U miru je; i gle, Rahela, kći njegova, dolazi sa stadom."
On reče: "Gle, dan je još velik, nije vrijeme da se okuplja stoka; napojite ovce pa idite i pasite."
Tada im reče: "Poznajete li Labana, sina Nahorova?" Oni odgovoriše: "Poznajemo."
A on im reče: poznajete li Lavana sina Nahorova? Oni rekoše: poznajemo.
וַיֹּאמֶר לָהֶם הַיְדַעְתֶּם אֶת לָבָן בֶּן נָחוֹר וַיֹּאמְרוּ יָדָֽעְנוּ
va/i.Yo.mer la./Hem ha/y.da'.Tem 'et- la.Van ben- na.Chor va/i.yo.me.Ru ya.Da.'e.nu
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I reče njima: Da li znate [oznaka akuzativa] Labana sina Nahorova? I rekoše: Znamo."
1. I reče Izvornik: וַיֹּאמֶר [vayo'mer] Gramatika: Waw-konsekutiv (veznik koji preokreće vrijeme) spojen s imperfektom Qal trećeg lica jednine glagola 'amar (reći). Ovaj oblik je tipičan za povijesni narativ u biblijskom hebrejskom. Značenje: Uvodi Jakovljev izravni govor i pokazuje njegovu inicijativu u uspostavljanju kontakta s lokalnim pastirima neposredno nakon dolaska na zdenac u Haranu.
2. da li znate Izvornik: הַיְדַעְתֶּם [hayda'tem] Gramatika: Upitna čestica 'he' (הַ) prefiksirana na perfekt Qal drugog lica množine glagola yada' (יָדַע, znati). Značenje: U biblijskom kontekstu glagol 'znati' ne označava samo posjedovanje informacije, već sugerira poznanstvo, odnos ili iskustvenu povezanost.
3. sina Izvornik: בֶּן [ben] Gramatika: Imenica u konstruktnom stanju (status constructus), genitivno povezana sa sljedećom imenicom (Nahor) kako bi označila podrijetlo. Značenje: Korištenje patronima bilo je ključno za identifikaciju pojedinca u drevnom bliskoistočnom društvu; Jakov se time osigurava da traži točno određenu obitelj.
4. I rekoše Izvornik: וַיֹּאמְרוּ [vayo'mru] Gramatika: Waw-konsekutiv uz imperfekt Qal trećeg lica množine glagola 'amar (reći). Nastavlja niz radnji iz perspektive pastira. Značenje: Označava brz i neposredan odgovor pastira, čime se radnja dinamizira i ubrzava prijelomni trenutak Jakovljeve potrage.
5. Znamo Izvornik: יָדָֽעְנוּ [yada'nu] Gramatika: Perfekt Qal prvog lica množine glagola yada' (יָדַע). Značenje: Ova kratka potvrdna riječ predstavlja veliko olakšanje za Jakova. Njome se povrđuje da je unatoč dalekom i neizvjesnom putovanju stigao točno tamo gdje ga je Bog vodio. Imena:
- Laban [לָבָן / lavan] (osoba) Znači: bijel Tvorba: Dolazi od hebrejskog korijena ל-ב-ן (l-b-n) koji znači 'biti bijel' ili 'učiniti bijelim'. Može asocirati na svijetlu put, ali moguće i na Mjesec budući da je mjesec (lebana) u semitskim jezicima povezan s istim korijenom.
- Nahor [נָחוֹר / nachor] (osoba) Znači: onaj koji frkće, teško diše Tvorba: Ime vuče podrijetlo od semitskog korijena נ-ח-ר (n-ch-r) koji označava zvuk disanja kroz nos, frktanje ili hrkanje. Također je usko povezano s drevnim mezopotamskim gradom Nahorom (zabilježenim u marijskim tekstovima).
Ovaj stih bilježi sudbonosni susret na zdencu u Mezopotamiji gdje Jakov napokon pronalazi obitelj svoje majke Rebeke. Nakon iscrpljujućeg bijega od brata Ezava, Jakovljev kratki upit pastirima i njihov pozitivan odgovor predstavljaju točku velikog olakšanja. Ponovljena upotreba glagola 'znati' u stihu ne samo da uspostavlja činjeničnu potvrdu identiteta obitelji (Labana, unuka Nahorova), već teološki podcrtava Božju providnost koja je Jakova sigurno vodila prema njegovom cilju i nastavku obećanja danog Abrahamu.