Pogleda, i gle: bunar u polju, i gle, ondje tri stada ovaca leže uz njega, jer se iz toga bunara napajahu stada; a velik kamen bijaše na otvoru bunara.
Kada bi se ondje skupila sva stada, odvalili bi kamen s otvora bunara i napojili ovce, pa bi vratili kamen na otvor bunara, na njegovo mjesto.
I reče im Jakov: "Braćo moja, odakle ste?" A oni rekoše: "Iz Harana smo."
Tada im reče: "Poznajete li Labana, sina Nahorova?" Oni odgovoriše: "Poznajemo."
I upita ih: "Je li u miru?" A oni rekoše: "U miru je; i gle, Rahela, kći njegova, dolazi sa stadom."
I reče im Jakov: "Braćo moja, odakle ste?" A oni rekoše: "Iz Harana smo."
I Jakov im reče: braćo, odakle ste? Rekoše: iz Harana smo.
וַיֹּאמֶר לָהֶם יַעֲקֹב אַחַי מֵאַיִן אַתֶּם וַיֹּאמְרוּ מֵחָרָן אֲנָֽחְנוּ
va/i.Yo.mer la./Hem ya.'a.Ko 'a.Cha/i me./'A.yin 'a.Tem va/i.Yo.me.Ru me./cha.Ran 'a.Na.che.nu
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I-reče njima Jakov braćo-moja od-gdje (ste) vi i-rekoše iz-Harana (smo) mi"
1. I reče Izvornik: וַיֹּאמֶר [vayo'mer] Gramatika: Glagol u vayyiqtol obliku (imperfekt s vav-konsekutivnim) od korijena אמר ('amar - reći). Označava narativno prošlo vrijeme, tipično za biblijsku povijesnu prozu. Značenje: Ova riječ uvodi početak ključnog dijaloga na bunaru. Njome započinje interakcija koja će usmjeriti cijelo Jakovljevo izgnanstvo u Mezopotamiji.
2. braćo moja Izvornik: אַחַי ['achay] Gramatika: Imenica muškog roda u množini (od אָח, 'ach - brat), na koju je dodan pronominalni sufiks za prvo lice jednine ('moja'). Značenje: Iako pastire vidi prvi put, Jakov ih oslovljava vrlo prisno. To naglašava njegovu miroljubivost, taktičnost i podsvjesnu nadu da je među rođacima.
3. odakle Izvornik: מֵאַיִן [me'ayin] Gramatika: Složeni upitni izraz nastao spajanjem prijedloga מִן (min - od) i upitnog priloga אַיִן ('ayin - gdje). Značenje: Jakovljevo prvo pitanje usmjereno je na zemljopisnu identifikaciju sugovornika. To je prvi logičan korak u traženju obitelji njegove majke Rebeke.
4. iz Harana Izvornik: מֵחָרָן [mecharan] Gramatika: Imenička fraza sastavljena od prijedloga מִן (min - iz, od) s asimiliranim suglasnikom 'nun', spojenog s vlastitom imenicom חָרָן (Haran). Značenje: Odgovor pastira potvrđuje da je Jakov stigao točno na svoje odredište. Haran je domovina njegove šire obitelji, što implicira providnosno Božje vodstvo. Imena: - Jakov [יַעֲקֹב / ya'akov] (osoba) Znači: Neka Bog štiti Tvorba: Najvjerojatnije dolazi od zapadnosemitskog glagolskog korijena 'aqab (štititi, čuvati), pa je ime prvotno bilo teoforsko, Ya'aqov-El ('neka Bog štiti'). Tekst objašnjava: Postanak 25:26 povezuje ime s imenicom עָקֵב ('aqev - peta) jer je pri rođenju držao Ezava za petu. Kasnije, u Postanku 27:36, Ezav ga povezuje s glagolom עָקַב ('aqav - prevariti, istisnuti). Promjena imena: Kasnije mu Bog mijenja ime u Izrael (heb. Yisra'el, Postanak 32:28) sa značenjem 'borio se s Bogom', jer se hrvao s anđelom i nadvladao.
- Haran [חָרָן / charan] (grad) Znači: Put, križanje putova ili suho mjesto Tvorba: Vjerojatno je izvedeno iz akadskog pojma 'harranu' što znači put, karavana ili raskršće, što savršeno odgovara ovom važnom trgovačkom čvorištu na sjeveru Mezopotamije.
Ovaj stih (Postanak 29:4) opisuje Jakovljev prvi verbalni kontakt nakon dugog putovanja i bijega od brata Ezava. Stigavši do bunara na Istoku, Jakov susreće lokalne pastire kojima pristupa s poštovanjem, nazivajući ih braćom. Njihov kratki odgovor potvrđuje da je stigao upravo u Haran, grad iz kojeg potječe obitelj njegove majke.
Teološki i književno, ovaj trenutak snažno odjekuje sličnim susretom na bunaru iz Postanka 24, kada je Abrahamov sluga došao tražiti ženu za Izaka. U oba slučaja, bunar se prikazuje kao mjesto sudbonosnih susreta gdje Božja providnost, iako često nevidljiva, sigurno upravlja ljudskim koracima prema ispunjenju Njegovih obećanja.