Tada Jahve Bog uze čovjeka i smjesti ga u vrt Eden da ga obrađuje i da ga čuva.
Tada Jahve Bog uze čovjeka i smjesti ga u vrt Eden da ga obrađuje i da ga čuva.
I zapovjedi Jahve Bog čovjeku: "Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi,
ali sa stabla spoznaje dobra i zla, s njega ne jedi; jer u dan kad s njega budeš jeo, zacijelo ćeš umrijeti."
I reče Jahve Bog: "Nije dobro da čovjek bude sam; načinit ću mu pomoć kao prema njemu."
I oblikova Jahve Bog od zemlje svaku poljsku životinju i svaku pticu Nebesa, pa ih dovede k čovjeku da vidi kako će ih nazvati; a kako god čovjek nazva svako živo biće, to mu je ime.
ali sa stabla spoznaje dobra i zla, s njega ne jedi; jer u dan kad s njega budeš jeo, zacijelo ćeš umrijeti."
Ali s drveta od znanja dobra i zla, s njega ne jedi; jer u koji dan okusiš s njega, umrijećeš.
וּמֵעֵץ הַדַּעַת טוֹב וָרָע לֹא תֹאכַל מִמֶּנּוּ כִּי בְּיוֹם אֲכָלְךָ מִמֶּנּוּ מוֹת תָּמֽוּת
u./me./'Etz ha./Da.'at Tov va./Ra' lo' to.Khal mi.Me./nu Ki be./Yom 'a.khal./Kha mi.Me./nu Mot ta.Mut
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"A od drveta spoznaje dobra i zla ne ćeš jesti od njega jer u dan jedenja tvoga od njega umirući umrijet ćeš."
1. spoznaje Izvornik: הַדַּעַת [hada'at] Gramatika: Imenica ženskog roda, izvedena iz glagola 'yada' (znati), dolazi s određenim članom ('ha'). U sintaktičkoj je vezi s imenicom drvo (konstruktni lanac). Značenje: U hebrejskom poimanje 'znanja' nije samo apstraktno intelektualno, već i duboko iskustveno i relacijsko. Spoznaja na ovom mjestu simbolizira prisvajanje prava na samostalno raspoznavanje i odlučivanje o tome što je ispravno.
2. dobra i zla Izvornik: טוֹב וָרָע [tov vara'] Gramatika: Dva pridjeva spojena veznikom 'vav' (i). Često funkcioniraju kao merizam - stilska figura gdje se navođenjem krajnjih suprotnosti označava cjelovitost. Značenje: Ova fraza označava apsolutno znanje ili, u kontekstu Edena, moralnu autonomiju u određivanju onoga što je korisno a što štetno, potpuno neovisno o Božjoj definiciji i vodstvu.
3. jedenja tvoga Izvornik: אֲכָלְךָ ['akhalkha] Gramatika: Glagol 'akhal' (jesti) u obliku infinitiva konstrukta sa sufiksom za drugo lice jednine ('tvoje'). Funkcionira kao glagolska imenica u vremenskoj klauzi. Značenje: Ovim se oblikom izražava neposredna vremenska i uzročna povezanost osobnog čina s onim što slijedi. Strogo naglašava individualnu odgovornost čovjeka za svoj postupak.
4. umirući umrijet ćeš Izvornik: מוֹת תָּמֽוּת [mot tamut] Gramatika: Klasična hebrejska konstrukcija koja kombinira infinitiv apsolutni ('mot') i imperfekt ('tamut') istog glagolskog korijena 'mut' (umrijeti). Služi za izražavanje najvećeg stupnja naglaska i apsolutne izvjesnosti radnje. Značenje: Ova snažna fraza najavljuje neizbježnost smrtne kazne kao posljedice neposluha. Teološki, ona ne označava samo trenutnu biološku smrt, već prvenstveno proces propadanja i duhovno odvajanje od Boga kao jedinog Izvora života.
Ovaj stih, dio takozvanog edenskog saveza, predstavlja središnju točku Božjeg odnosa s čovjekom u Vrtu te postavlja jedinu restrikciju koja definira granice ljudske slobode. Zabrana jedenja s Drveta spoznaje dobra i zla nije proizvoljan hir, već ključni test povjerenja i čovjekovog dobrovoljnog podvrgavanja božanskom autoritetu nad moralnim poretkom kreacije.
Naglašena konstrukcija 'umirući umrijet ćeš' jasno daje do znanja da autonomno prisvajanje prava na definiranje stvarnosti izvan Boga donosi neumitnu posljedicu radikalnog odvajanja od Njega. Time se već u prvim poglavljima Postanka postavlja temeljna biblijska paradigma o povjerenju i poslušnosti koja donosi život nasuprot pobuni i neovisnosti koje neizbježno rezultiraju smrću.