I reče prvorođena mlađoj: "Otac je naš star, a nema muža u zemlji da uđe k nama po običaju sve zemlje.
I reče prvorođena mlađoj: "Otac je naš star, a nema muža u zemlji da uđe k nama po običaju sve zemlje.
Hajde, napojimo oca svojega vinom i lezimo s njim, pa ćemo od oca svojega sačuvati na životu sjeme."
I napojiše oca svojega vinom one noći, pa uđe prvorođena i leže s ocem svojim, a on ne znade ni kad ona leže ni kad ustade.
A sutradan reče prvorođena mlađoj: "Gle, ležala sam sinoć s ocem svojim; napojimo ga vinom i noćas, pa uđi, lezi s njim, te ćemo od oca svojega sačuvati na životu sjeme."
I napojiše i one noći oca svojega vinom, pa ustade mlađa i leže s njim, a on ne znade ni kad ona leže ni kad ustade.
I napojiše oca svojega vinom one noći, pa uđe prvorođena i leže s ocem svojim, a on ne znade ni kad ona leže ni kad ustade.
I dadoše ocu vina onu noć; i došavši starija leže s ocem svojim, i on ne osjeti ni kad ona leže ni kad ustade.
וַתַּשְׁקֶיןָ אֶת אֲבִיהֶן יַיִן בַּלַּיְלָה הוּא וַתָּבֹא הַבְּכִירָה וַתִּשְׁכַּב אֶת אָבִיהָ וְלֹֽא יָדַע בְּשִׁכְבָהּ וּבְקׄוּמָֽהּ
va./tash.Kei.na 'et- 'a.vi./Hen Ya.yin ba./Lay.lah Hu' va./ta.Vo' ha./be.khi.Rah va./tish.Kav 'et- 'a.Vi./ha ve./lo'- ya.Da' be./shikh.Va/h u./ve./ku.Ma/h
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I napojiše oca svojega vinom u noći onoj, i uđe prvorođenka i leže s ocem svojim, i ne znade pri lijeganju njezinom i pri ustajanju njezinom."
1. I napojiše Izvornik: וַתַּשְׁקֶיןָ [vatashkeyna] Gramatika: Hifil imperfekt, 3. lice ženskog roda množine s vav konsekutivnim od korijena שׁקה (sh-q-h, piti). Hifil označava kauzativnu radnju, odnosno 'učinile su da pije'. Značenje: Korištenje kauzativa naglašava aktivnu ulogu i namjeru kćeri da onesposobe očevo prosuđivanje. Vino ovdje služi kao sredstvo za ostvarenje njihovog moralno upitnog plana preživljavanja loze.
2. prvorođenka Izvornik: הַבְּכִירָה [habekhiyra] Gramatika: Imenica sa članom ה (ha), izvedena od korijena בּכר (b-k-r), što označava prvenstvo po rođenju. Oblik je u ženskom rodu jednine. Značenje: Starija kći preuzima inicijativu, što je čest biblijski motiv u kojem prvorođenci započinju radnje koje imaju dalekosežne i često negativne posljedice. Ona postavlja presedan koji će mlađa kći slijediti.
3. i leže Izvornik: וַתִּשְׁכַּב [vatishkav] Gramatika: Qal imperfekt, 3. lice ženskog roda jednine s vav konsekutivnim od korijena שׁכב (sh-k-v, ležati). Značenje: Glagol se u ovom kontekstu koristi kao eufemizam za seksualni odnos. Naglašava neprimjerenost i inverziju prirodnog poretka, jer kći agresivno preuzima inicijativu 'lijeganja' s ocem.
4. znade / bi svjestan Izvornik: יָדַע [yada'] Gramatika: Qal perfekt, 3. lice muškog roda jednine od korijena ידע (y-d-', znati, spoznati). U stihu se pojavljuje s negacijom 'lo' (nije). Značenje: Duboka ironija leži u ovom glagolu jer se u Bibliji on često koristi za intimno 'poznavanje' u seksualnom smislu, dok ovdje opisuje potpunu nesvjesticu. Ističe se apsolutno odsustvo kognitivne prisutnosti i pristanka oca tijekom čina.
5. pri lijeganju njezinom i pri ustajanju njezinom Izvornik: בְּשִׁכְבָהּ וּבְקׄוּמָֽהּ [beshikhvah uvkumah] Gramatika: Dva infinitiva konstrukta (od korijena שׁכב i קום) s prijedlogom 'be' (pri, u) i pronominalnim sufiksom 3. lica ženskog roda jednine. Značenje: Ovo je merizam, retorička figura koja spajanjem dvije suprotnosti obuhvaća cjelinu (od početka do kraja radnje). Vrhunski naglašava apsolutnu dubinu Lotove intoksikacije i potpunu pasivnost u situaciji u kojoj se našao.
Ovaj stih opisuje tragičnu i moralno degradiranu epizodu Lota i njegovih kćeri nakon uništenja Sodome. Potaknute očajničkim i pogrešnim strahom da je ljudski rod izbrisan te da moraju pod svaku cijenu sačuvati lozu, kćeri preuzimaju potpunu kontrolu i opijaju oca. Tekst majstorski koristi glagole kako bi naglasio Lotovu pasivnost i potpunu nesvjesticu, čime ga djelomično oslobađa od krivnje za sam incest, ali istovremeno teško osuđuje njegovu nekontroliranu intoksikaciju.
Stih nosi duboku ironiju: dok je starija kći savršeno svjesna i promišljena, otac u potpunosti gubi sposobnost 'spoznaje' (yada'). Teološki i povijesno, ovaj narativ funkcionira kao etiološka i polemička priča o podrijetlu Moabaca i Amonaca, Izraelovih kasnijih susjeda i neprijatelja. Njihovi korijeni, proizašli iz obmane i incesta, bacaju trajnu sjenku na njihov status u biblijskoj povijesti i tradiciji.