Možda će do pedeset pravednika nedostajati pet; hoćeš li zbog petorice uništiti sav grad?" A On reče: "Neću uništiti ako ondje nađem četrdeset i pet."
I nastavi Mu još govoriti pa reče: "Možda ih se ondje nađe četrdeset." A On reče: "Neću to učiniti zbog tih četrdeset."
Tada reče: "Neka se, molim, ne razgnjevi Gospodin ako progovorim: možda ih se ondje nađe trideset." A On reče: "Neću to učiniti ako ih ondje nađem trideset."
I reče: "Evo, usudio sam se govoriti Gospodinu: možda ih se ondje nađe dvadeset." A On reče: "Neću uništiti zbog tih dvadeset."
Tada reče: "Neka se, molim, ne razgnjevi Gospodin ako progovorim još samo ovaj put: možda ih se ondje nađe deset." A On reče: "Neću uništiti zbog tih deset."
Tada reče: "Neka se, molim, ne razgnjevi Gospodin ako progovorim: možda ih se ondje nađe trideset." A On reče: "Neću to učiniti ako ih ondje nađem trideset."
Potom reče: nemoj se gnjeviti, Gospode, što ću reći; može biti da će se naći trideset. I reče: neću, ako nađem trideset.
וַיֹּאמֶר אַל נָא יִחַר לַֽאדֹנָי וַאֲדַבֵּרָה אוּלַי יִמָּצְאוּן שָׁם שְׁלֹשִׁים וַיֹּאמֶר לֹא אֶֽעֱשֶׂה אִם אֶמְצָא שָׁם שְׁלֹשִֽׁים
Va/i.yo.mer 'al- na' Yi.char la./do.Nai va./'a.da.Be.rah 'u.Lai yi.ma.tze.'U/n sham she.lo.Shim va/i.Yo.mer lo' 'e.'e.Seh 'im- 'em.Tza' sham she.lo.Shim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I reče: Neka ne, molim, plane Gospodaru mome i govorit ću: možda se nađu tamo trideset. I reče: Neću učiniti ako nađem tamo trideset."
1. neka ne, molim, plane Izvornik: אַל נָא יִחַר ['al na' yichar] Gramatika: Kombinacija negacije 'al (izražava zabranu ili negativnu želju), partikule na' (označava usrdnu molbu) i imperfekta Qal glagola charah (planuti, usijati se od gnjeva). Jusuivni oblik s negacijom tvori molbu, a ne zapovijed. Značenje: Abraham koristi vrlo oprezan i molećiv rječnik pun strahopoštovanja, svjestan da naizgled iskušava Božje strpljenje svojim opetovanim cjenkanjem za živote ljudi u Sodomi.
2. Gospodaru mome Izvornik: לַֽאדֹנָי [la'donay] Gramatika: Prijedlog lamed (k, prema, za) uz imenicu 'adon (gospodar) s pronominalnim sufiksom, u obliku pluralis majestatis koji je karakterističan isključivo za božanska oslovljavanja. Značenje: Ovaj naslov duboko izražava Abrahamovu podložnost i priznanje potpunog Božjeg autoriteta, tvoreći kontrast između njegove zadivljujuće odvažnosti u govoru i osobne poniznosti.
3. i govorit ću Izvornik: וַאֲדַבֵּרָה [va'adabera] Gramatika: Glagol dabar (govoriti) u Piel imperfektu, 1. lice jednine, spojen s prefiksom waw (i) te kohortativnim sufiksom he na kraju riječi. Značenje: Kohortativ ovdje ne označava samo radnju, već snažnu volju i namjeru. Naglašava Abrahamovu odlučnost da nastavi posredovati unatoč mogućem protivljenju, vođen iskrenim suosjećanjem.
4. se nađu Izvornik: יִמָּצְאוּן [yimats'un] Gramatika: Glagol matsa' (naći) u Nifal imperfektu (pasivni glagolski soj), 3. lice množine. Prisutan je takozvani paragogički nun (un) na kraju riječi koji pojačava arhaičnost i svečanost izričaja. Značenje: Upotrebom pasiva težište se prebacuje s onoga tko traži na samu objektivnu prisutnost pravednika – samo njihovo postojanje, ma kako malobrojno, dovoljno je da preokrene božansku presudu.
5. neću učiniti Izvornik: לֹא אֶֽעֱשֶׂה [lo' 'e'ese] Gramatika: Apsolutna negacija lo' postavljena ispred glagola 'asah (učiniti, napraviti) u Qal imperfektu, 1. lice jednine. Značenje: Božji odgovor je izravan, sažet i lišen svakog predbacivanja. Zorno demonstrira Božju narav koja rado daje prednost milosrđu i bez oklijevanja odustaje od kazne zbog nekolicine vjernih. Imena: - Adonaj [אֲדֹנָי / Adonay] (osoba) Znači: Gospodar moj / Gospodin Tvorba: Tvoreno od korijena 'adon' (gospodar, nadređeni) s nastavkom za posvojnu zamjenicu 1. lica (moj). Zbog specifične vokalizacije (qamets umjesto patach) funkcionira kao pluralis majestatis isključivo za Boga.
Ovaj stih (Postanak 18:30) predstavlja jedan od ključnih trenutaka u poznatom Abrahamovom zagovaranju Sodome. Kroz kratku, ali napetu razmjenu, tekst izvrsno dočarava delikatnu dinamiku biblijske molitve i ljudskog odnosa s Bogom. Abrahamov pristup očituje izvanrednu ravnotežu između ljudske odvažnosti ('i govorit ću') i poniznog strahopoštovanja pred Stvoriteljem ('neka ne plane'), svjestan da svojim ustrajnim spuštanjem broja traženih pravednika iskušava granice uobičajene pravde.
S druge strane, Božji odgovor ne sadrži nimalo srdžbe od koje je Abraham strahovao. Umjesto ukora za pregovaranje, Bog trenutačno i bezuvjetno prihvaća novopostavljeni uvjet ('neću učiniti ako nađem'). Ovaj susret duboko utemeljuje teološki princip milosrđa u kojemu Bog ne traži izliku za uništenje, već izgovor za spasenje, radije spašavajući cijeli iskvareni grad zbog malene šačice pravednika, nego da dopusti stradavanje nevinih.