A u četrnaestoj godini dođe Kedor-Laomer i kraljevi koji bijahu s njim, pa pobiše Refaimce u Ašterot Karnajimu, i Zuzijce u Hamu, i Emijce u Šave Kirjatajimu,
i Horijce u njihovu gorju Seiru sve do El Parana, koji je uz pustinju.
Potom se vratiše i dođoše u En Mišpat, a on je Kadeš, te pobiše sav kraj Amalečana, a i Amorejce koji prebivahu u Haseson Tamaru.
Tada izađe kralj Sodome, i kralj Gomore, i kralj Adme, i kralj Sebojima, i kralj Bele, a ona je Soar, te postrojiše s njima boj u dolini Sidimu:
s Kedor-Laomerom, kraljem Elama, i Tidalom, kraljem Gojima, i Amrafelom, kraljem Šineara, te Ariokom, kraljem Elasara — četiri kralja protiv petorice.
Potom se vratiše i dođoše u En Mišpat, a on je Kadeš, te pobiše sav kraj Amalečana, a i Amorejce koji prebivahu u Haseson Tamaru.
Otuda vrativši se dođoše u En-Mispat, koji je sada Kadis, i isjekoše sve koji življahu u zemlji Amaličkoj, i Amoreje koji življahu u Asason-Tamaru.
וַיָּשֻׁבוּ וַיָּבֹאוּ אֶל עֵין מִשְׁפָּט הִוא קָדֵשׁ וַיַּכּוּ אֶֽת כָּל שְׂדֵה הָעֲמָלֵקִי וְגַם אֶת הָאֱמֹרִי הַיֹּשֵׁב בְּחַֽצְצֹן תָּמָֽר
Va/i.ya.shu.vu va/i.ya.Vo.'u 'el- 'ein mish.Pat hi' ka.Desh va/i.ya.Ku 'et- kol- se.Deh ha./'a.ma.lei.Ki ve./Gam 'et- ha./'e.mo.Ri hai./yo.Shev be./cha.Tzon ta.Mar
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I vratili su se i došli k Izvoru Suda, on (je) Kadeš, i udarili (su) sve polje Amalečanina, i također Amorejca koji sjedi u Hacacon Tamaru."
1. i vratili su se Izvornik: וַיָּשֻׁבוּ [vayashuvu] Gramatika: Glagol iz korijena shuv (שׁוּב) u 'waw-konzekutivnom' imperfektu (wayyiqtol) trećeg lica množine u Qal binyanu. Ovaj oblik standardno označava svršenu radnju u nizu unutar narativnog teksta. Značenje: Označava strateški zaokret i promjenu smjera vojske istočnih kraljeva. Nakon pohoda na jug do El-Parana, vojska se okreće natrag prema sjeveru kako bi nastavila osvajanja.
2. k Izvoru Suda Izvornik: אֶל עֵין מִשְׁפָּט ['el 'eyn mishpat] Gramatika: Prijedlog 'el (prema, k) ispred imeničkog lanca u konstruktnom stanju (smikhut). Imenica 'ayin (oko, izvor) je ovdje u vezanom obliku 'eyn te se naslanja na imenicu mishpat (sud). Značenje: Izvori u pustinji bili su vitalna mjesta preživljavanja i okupljanja. 'Izvor suda' sugerira da je ovo bilo drevno mjesto okupljanja gdje su se rješavali plemenski sporovi i donosile pravne odluke.
3. i udarili (su) Izvornik: וַיַּכּוּ [vayaku] Gramatika: Glagol iz korijena nakah (נָכָה) u 'waw-konzekutivnom' imperfektu (wayyiqtol) trećeg lica množine, ali u kauzativnom Hiphil binyanu. Glagol u Hiphilu najčešće znači 'udariti', 'poraziti' ili 'pobiti'. Značenje: Ukazuje na potpun vojni poraz i pustošenje koje su osvajači ostavili za sobom. Ne radi se samo o bitci, već o sustavnom uništenju teritorija naroda na koje su naišli.
4. koji sjedi (živi) Izvornik: הַיֹּשֵׁב [hayoshev] Gramatika: Aktivni particip (Qal) korijena yashav (יָשַׁב) s određenim članom 'ha' koji ovdje funkcionira kao odnosna zamjenica 'koji'. Gramatički je u jednini i slaže se sa zbirnom imenicom 'Amorejac'. Značenje: Glagol yashav nosi konotaciju trajnog nastanjenja i posjedovanja zemlje. Naglašava da su Amorejci bili starosjedioci i čvrsto ukorijenjeni u oazi u kojoj su napadnuti. Imena: - En Mišpat [עֵין מִשְׁפָּט / 'eyn mishpat] (izvor / mjesto) Znači: Izvor suda Tvorba: Složenica tvorena od imenice 'ayin (izvor, vodenjak; doslovno 'oko') i imenice mishpat (sud, pravda, presuda). Tekst objašnjava: Sam tekst navodi identifikaciju s Kadešom frazom 'on je Kadeš' (הִוא קָדֵשׁ). Promjena imena: Mjesto je poznatije pod kasnijim i češćim imenom Kadeš (ili Kadeš Barnea), dok se drevniji naziv En Mišpat koristi samo ovdje.
- Kadeš [קָדֵשׁ / kadesh] (grad / mjesto) Znači: Sveto / Posvećeno Tvorba: Dolazi od općesemitskog korijena q-d-sh (ק-ד-ש) koji označava posvećenost, odvojenost ili nešto što pripada božanskoj sferi. Promjena imena: U tekstu funkcionira kao objašnjenje starijeg toponima En Mišpat.
- Amalečanin (Amalek) [הָעֲמָלֵקִי / ha'amalekiy] (narod) Znači: Nepoznato (nesigurna etimologija) Tvorba: Ime izvedeno od eponimskog pretka Amaleka. Lingvistički korijen je nejasan i nema poznato značenje na hebrejskom, što upućuje na drevno, možda ne-semitsko ili pretpovijesno porijeklo.
- Amorejac (Amorejci) [הָאֱמֹרִי / ha'emoriy] (narod) Znači: Zapadnjaci Tvorba: Vjerojatno izvedeno iz akadskog 'Amurru' (zapad), termina kojim su narodi Mezopotamije nazivali stanovnike zapadno od rijeke Eufrat. Druga, manje vjerojatna teorija, povezuje ime s hebrejskim korijenom 'amar' (govoriti).
- Hacacon Tamar [חַצְצֹן תָּמָר / chatstson tamar] (grad / mjesto) Znači: Obrezivanje palmi / Razdvajanje palmi Tvorba: Tvoreno od hebrejskog korijena h-ts-ts (חצץ - podijeliti, presjeći, obrezati, ili šljunak) i riječi tamar (תָּמָר - datulina palma). Ime vjerojatno opisuje oazu bogatu palmama. Promjena imena: U kasnijoj biblijskoj povijesti (2. Ljetopisa 20:2) izrijekom je poistovjećen s poznatom oazom En Gedi ('u Hacacon Tamaru, to jest En Gediju').
Ovaj stih iz Postanka 14:7 dio je šireg izvještaja o vojnoj kampanji četvorice istočnih kraljeva, predvođenih Kedorlaomerom, protiv pobunjenih gradova u Kanaanu. Stih precizno opisuje njihov geografski put i sustavno pustošenje kojim su pokorili pustinjske narode i njihove utvrđene oaze prije nego što će napasti samu dolinu Siddim. Prikazuje se neumoljiva vojna sila koja pustoši sve pred sobom, od svetih mjesta (Kadeš) do poljoprivrednih i naseljenih oaza (Hacacon Tamar).
Teološki i povijesno, tekst priprema pozornicu za Abramovu (Abrahamovu) kasniju intervenciju. Zanimljivo je i spominjanje 'polja Amalečana', što se često smatra anakronizmom budući da je Amalek rođen tek od Ezava (Postanak 36), no autor koristi naziv poznat svojim suvremenim čitateljima kako bi precizno locirao područje Negeva. Prikaz strahovite moći Mezopotamskih vojski koje nitko od lokalnih naroda nije mogao zaustaviti, služi kako bi se dodatno naglasio značaj i veličina Abramove buduće vojne pobjede kada krene u spašavanje Lota.