A sinovi su Naftalijevi: Jahseel, Guni, Jeser i Šilem.
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
A sinovi su Naftalijevi: Jahseel, Guni, Jeser i Šilem.
To su sinovi Bilhe, koju dade Laban Raheli, kćeri svojoj, a ona rodi njih Jakovu: svih je duša sedam.
Svih duša koje dođoše s Jakovom u Egipat, koje izađoše iz bedara njegovih, osim žena sinova Jakovljevih, svih je duša šezdeset i šest.
A sinovi Josipovi koji mu bijahu rođeni u Egiptu jesu dvije duše; svih duša kuće Jakovljeve koje dođoše u Egipat jest sedamdeset.
A Judu posla pred sobom k Josipu da pokaže put pred njim u Gošen; i dođoše u zemlju Gošen.
Svih duša koje dođoše s Jakovom u Egipat, koje izađoše iz bedara njegovih, osim žena sinova Jakovljevih, svih je duša šezdeset i šest.
A svega duša što dođoše s Jakovom u Misir a izađoše od bedara njegovijeh, osim žena sinova Jakovljevijeh, svega duša bješe šezdeset i šest.
כָּל הַנֶּפֶשׁ הַבָּאָה לְיַעֲקֹב מִצְרַיְמָה יֹצְאֵי יְרֵכוֹ מִלְּבַד נְשֵׁי בְנֵי יַעֲקֹב כָּל נֶפֶשׁ שִׁשִּׁים וָשֵֽׁשׁ
kol- Ha./ne.fesh ha./ba.'Ah le./ya.'a.Ko mitz.Ray.ma/h yo.tze.'Ei ye.re.Kh/o mi./le./Vad ne.Shei ve.nei- ya.'a.Ko kol- Ne.fesh shi.Shim va./Shesh
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Sva duša dolazeća Jakovu u Egipat izlaznici bedra njegova, osim žena sinova Jakova sva duša šezdeset i šest."
1. sva duša Izvornik: כָּל הַנֶּפֶשׁ [kal hanefesh] Gramatika: Riječ "kal" označava cjelinu (sve, svaka). Imenica "nefeš" (duša) stoji u ženskom rodu jednine s određenim članom, služeći ovdje kao zbirna imenica za grupu ljudi. Značenje: U hebrejskom poimanju, "nefeš" nije bestjelesni entitet već cjelokupno živo biće. Upotrebom ove riječi naglašava se svaki pojedinačni život koji sačinjava Jakovljevu obitelj kao nedjeljivu ljudsku cjelinu.
2. u Egipat Izvornik: מִצְרַיְמָה [mitsrayma] Gramatika: Vlastita imenica "Mitsrayim" (Egipat) kojoj je na kraj dodan "he-lokativ" (sufiks -a, tvoreći "mitsrayma"). Taj sufiks označava smjer kretanja prema nekoj lokaciji. Značenje: Lokativni nastavak naglašava kretanje i tranziciju. Teološki, to je prijelazni trenutak za nositelje saveza – iz statusa putnika u Obećanoj zemlji prelaze u dugotrajno boravište u tuđini.
3. izlaznici bedra njegova Izvornik: יֹצְאֵי יְרֵכוֹ [yots'ey yerekho] Gramatika: Konstruktni lanac tvoren od aktivnog participa množine muškog roda glagola "yatsa" (izaći) i imenice "yarekh" (bedro) sa sufiksom trećeg lica jednine (njegovo). Značenje: Ova fraza je uobičajeni biblijski i semitski idiom za biološko potomstvo. "Bedro" figurativno predstavlja reproduktivne organe, čime tekst izričito inzistira na izravnoj genetskoj i krvnoj liniji proizašloj od samog Jakova.
4. osim Izvornik: מִלְּבַד [milevad] Gramatika: Složeni prijedlog tvoren spajanjem triju elemenata: prijedloga "min" (od/iz), prijedloga "le" (za/prema) i imenice "bad" (odvajanje, dio, samotnost). Značenje: Riječ služi izuzimanju grupe iz ukupnog zbroja radi postizanja tehničke preciznosti rodoslovlja. Snahe su bile dio Jakovljevog kućanstva u širem smislu, ali se genetski ne ubrajaju u temeljni krug izraelskih plemena. Imena: - Jakov [יַעֲקֹב / Ya'akov] (osoba) Znači: neka Bog štiti; drži za petu / onaj koji potiskuje Tvorba: Najvjerojatnije dolazi od zapadnosemitskog teoforskog imena Ya'qub-El, što jezično znači 'neka Bog štiti'. Međutim, u hebrejskom je povezano i s korijenom 'aqav ('peta' ili 'prevariti'). Tekst objašnjava: Biblija izrijekom objašnjava ime pri njegovom rođenju, jer se držao za Ezavovu petu ('aqev, Post 25,26). Kasnije, Ezav tumači njegovo ime značenjem 'onaj koji prijevarom potiskuje' jer ga je dva puta prevario (Post 27,36). Promjena imena: Jakovljevo ime se kasnije mijenja u Izrael (Yisra'el, 'onaj koji se bori s Bogom'), što predstavlja njegov preobražaj nakon hrvanja s anđelom na Penuelu.
- Egipat [מִצְרַיִם / מִצְרַיְמָה / Mitsrayim] (zemlja) Znači: dvije tjeskobe / dvije utvrde Tvorba: Imenica ima dualni završetak (-ayim), što u povijesnom kontekstu označava Gornji i Donji Egipat. Izvedeno je od semitskog korijena 'matsor' koji označava opsadu, tjeskobu, tvrđavu ili nasip. Tekst objašnjava: Rodoslovlje naroda u Postanku 10,6 objašnjava nastanak imena preko eponimnog pretka Misrajima, Noinog unuka i Hamovog sina, po kojemu je nazvan narod i zemlja.
Ovaj stih iz Postanka (Post 46,26) predstavlja ključni demografski i povijesni sažetak unutar biblijske pripovijesti, pažljivo bilježeći točan broj osoba koje su izravno proizašle iz Jakovljeve loze prilikom silaska u Egipat. Isključivanjem snaša, pisac strogo definira tko pripada izvornoj jezgri naroda i utvrđuje broj od šezdeset i šest neposrednih bioloških potomaka (uz dodatak samog Jakova te Josipa i njegova dva sina dobiva se broj od okruglih sedamdeset, kako navodi idući stih).
Teološki, ovaj iscrpni i naizgled suhoparni popis služi kao mjerilo za dramatičan događaj koji će uslijediti: obitelj od svega nekoliko desetaka pojedinaca ulazi u zemlju ropstva, no upravo će iz te malene izolirane jezgre proizaći eksplozivan rast populacije. Time se demonstrira vjernost Božjeg obećanja o umnožavanju potomstva, postavljajući kontrast između šačice ljudi koji silaze u Egipat i ogromne vojske Izraelaca koja će stoljećima kasnije iz njega izaći.