Početna ›

Postanak 41,56 — Knjiga Postanka

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Hebrejski: WLC (javno vlasništvo); morfologija OSHB, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz

i poče dolaziti sedam godina gladi, kao što reče Josip. I nastade glad u svim zemljama, a u svoj zemlji egipatskoj bijaše kruha.

Kad ogladnje sva zemlja egipatska, narod zavapi faraonu za kruh; a faraon reče svemu Egiptu: "Idite k Josipu; što vam rekne, činite."

A glad bijaše po svoj zemlji. Tada Josip otvori sve što bijaše u njima i prodavaše žito Egipćanima, jer glad ojača u zemlji egipatskoj.

I sav svijet dolazaše u Egipat k Josipu kupovati žito, jer glad bijaše ojačala u svoj zemlji.

Biblija

A glad bijaše po svoj zemlji. Tada Josip otvori sve što bijaše u njima i prodavaše žito Egipćanima, jer glad ojača u zemlji egipatskoj.

Daničić-Karadžić

I kad glad bješe po svoj zemlji, otvori Josif sve žitnice, i prodavaše Misircima. I glad posta vrlo velika u zemlji Misirskoj.

Original

וְהָרָעָב הָיָה עַל כָּל פְּנֵי הָאָרֶץ וַיִּפְתַּח יוֹסֵף אֶֽת כָּל אֲשֶׁר בָּהֶם וַיִּשְׁבֹּר לְמִצְרַיִם וַיֶּחֱזַק הָֽרָעָב בְּאֶרֶץ מִצְרָֽיִם

Izgovor

ve./ha./ra.'Av ha.Yah 'al kol- pe.Nei ha./'A.retz va/i.yif.Tach yo.Sef 'et- kol- 'a.Sher ba./Hem va/i.yish.Bor le./mitz.Ra.yim va/i.ye.che.Zak ha./ra.'Av be./'E.retz mitz.Ra.yim

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"I glad bijaše na svim licima zemlje i otvori Josip sve što (bijaše) u njima i prodavaše žito Egiptu i ojača glad u zemlji Egipta."

Analiza

1. i glad Izvornik: וְהָרָעָב [vehara'av] Gramatika: Imenica muškog roda s veznikom 've' (i) i određenim članom 'ha'. Konstrukcija rečenice na početku stavlja naglasak na subjekt koji aktivno djeluje. Značenje: Glad je personificirana kao neizbježna sila koja pokriva svijet i predstavlja prijetnju samom opstanku, čime se postavlja scena za Josipovo spasonosno djelovanje.

2. licima zemlje Izvornik: פְּנֵי הָאָרֶץ [peney ha'arets] Gramatika: Imenica 'panim' (lice) u množini u konstruktnom stanju (status constructus) povezana s imenicom 'arets' (zemlja). Značenje: Biblijski idiom koji naglašava površinu ili cjelokupnost rasprostranjenosti. Znači da nitko na kugli zemaljskoj nije mogao pobjeći katastrofi.

3. i otvori Izvornik: וַיִּפְתַּח [vayiftach] Gramatika: Glagol u Qal imperfektu s konsekutivnim vav-om koji označava prošlu narativnu radnju, od korijena p-t-ch (otvoriti). Značenje: Ovaj glagol označava prekretnicu od potpunog očaja (zatvorenosti u glad) prema spasenju. Josipov čin otvaranja spremišta doslovni je i teološki čin davanja života.

4. i prodavaše žito Izvornik: וַיִּשְׁבֹּר [vayishbor] Gramatika: Glagol u Qal imperfektu s konsekutivnim vav-om od korijena š-b-r. To je specifičan glagol za prodavanje, trgovanje ili dijeljenje žitarica. Značenje: Josip nije samo kaotično dijelio hranu, već ju je administrativno i mudro razdjeljivao. Njegova ekonomska dalekovidnost postala je oruđe Božje providnosti.

5. i ojača Izvornik: וַיֶּחֱזַק [vayechezak] Gramatika: Glagol u Qal imperfektu s konsekutivnim vav-om od korijena ch-z-k (biti jak, moćan, čvrst). Značenje: Ova riječ naglašava da nesreća nije bila kratkoga vijeka, već je eksponencijalno rasla u svojoj snazi. Koliko je rasla moć gladi, toliko je rasla i presudna važnost Josipovih zaliha. Imena:

- Josip [יוֹסֵף / yosef] (osoba) Znači: Neka [Jahve] doda / umnoži Tvorba: Ime je izvedeno iz hebrejskog korijena 'yasaf' što znači 'dodati', 'povećati' ili 'nastaviti'. Tekst objašnjava: U Postanku 30,24 Rahela pri rođenju daje objašnjenje: 'Neka mi Jahve doda još jednoga sina!' Promjena imena: Faraon mu kasnije (Postanak 41,45) mijenja ime u egipatsko Safenat Paneah, što vjerojatno znači 'Bog govori i on živi' ili 'Otkrivatelj tajni'.

- Egiptu / Egipta [מִצְרַיִם / mitsrayim] (pokrajina) Znači: Dvije tjeskobe / Dva tjesnaca Tvorba: Korijen riječi je 'metsar' (tjesnac, nevolja, pritisak). Nastavak '-ayim' označava dvojinu (dual), što povijesno ukazuje na podjelu na Gornji i Donji Egipat. Tekst objašnjava: U rodoslovljima (Postanak 10,6) spominje se eponimski predak Micrajim, Hamov sin.

Zaključak

Ovaj stih iz Postanka (41,56) slika dramatičan vrhunac krize koja zahvaća čitav tada poznati svijet. Glad je opisana kao invazivna i agresivna sila koja neprestano jača ('ojača glad'), prijeteći samom opstanku na svim 'licima zemlje'. Usred takve beskompromisne oskudice, jedan čovjek u Egiptu postavljen je od Boga kao nositelj spasa za mnoge.

Josipov čin 'otvaranja' svega onoga što je godinama mudro skupljao vrhunac je ostvarenja njegove vjere i vodstva. On više ne predstavlja spas samo za Egipat, već zbog opsega katastrofe postaje i univerzalni spasitelj svijeta od gladi. Stih izrazito naglašava kako Božja providnost, djelujući preko pravednika i njegove životne patnje, uspješno suzbija neumoljivu, smrtonosnu silu prirode.