i poče dolaziti sedam godina gladi, kao što reče Josip. I nastade glad u svim zemljama, a u svoj zemlji egipatskoj bijaše kruha.
i poče dolaziti sedam godina gladi, kao što reče Josip. I nastade glad u svim zemljama, a u svoj zemlji egipatskoj bijaše kruha.
Kad ogladnje sva zemlja egipatska, narod zavapi faraonu za kruh; a faraon reče svemu Egiptu: "Idite k Josipu; što vam rekne, činite."
A glad bijaše po svoj zemlji. Tada Josip otvori sve što bijaše u njima i prodavaše žito Egipćanima, jer glad ojača u zemlji egipatskoj.
I sav svijet dolazaše u Egipat k Josipu kupovati žito, jer glad bijaše ojačala u svoj zemlji.
A glad bijaše po svoj zemlji. Tada Josip otvori sve što bijaše u njima i prodavaše žito Egipćanima, jer glad ojača u zemlji egipatskoj.
I kad glad bješe po svoj zemlji, otvori Josif sve žitnice, i prodavaše Misircima. I glad posta vrlo velika u zemlji Misirskoj.
וְהָרָעָב הָיָה עַל כָּל פְּנֵי הָאָרֶץ וַיִּפְתַּח יוֹסֵף אֶֽת כָּל אֲשֶׁר בָּהֶם וַיִּשְׁבֹּר לְמִצְרַיִם וַיֶּחֱזַק הָֽרָעָב בְּאֶרֶץ מִצְרָֽיִם
ve./ha./ra.'Av ha.Yah 'al kol- pe.Nei ha./'A.retz va/i.yif.Tach yo.Sef 'et- kol- 'a.Sher ba./Hem va/i.yish.Bor le./mitz.Ra.yim va/i.ye.che.Zak ha./ra.'Av be./'E.retz mitz.Ra.yim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I glad bijaše na svim licima zemlje i otvori Josip sve što (bijaše) u njima i prodavaše žito Egiptu i ojača glad u zemlji Egipta."
1. i glad Izvornik: וְהָרָעָב [vehara'av] Gramatika: Imenica muškog roda s veznikom 've' (i) i određenim članom 'ha'. Konstrukcija rečenice na početku stavlja naglasak na subjekt koji aktivno djeluje. Značenje: Glad je personificirana kao neizbježna sila koja pokriva svijet i predstavlja prijetnju samom opstanku, čime se postavlja scena za Josipovo spasonosno djelovanje.
2. licima zemlje Izvornik: פְּנֵי הָאָרֶץ [peney ha'arets] Gramatika: Imenica 'panim' (lice) u množini u konstruktnom stanju (status constructus) povezana s imenicom 'arets' (zemlja). Značenje: Biblijski idiom koji naglašava površinu ili cjelokupnost rasprostranjenosti. Znači da nitko na kugli zemaljskoj nije mogao pobjeći katastrofi.
3. i otvori Izvornik: וַיִּפְתַּח [vayiftach] Gramatika: Glagol u Qal imperfektu s konsekutivnim vav-om koji označava prošlu narativnu radnju, od korijena p-t-ch (otvoriti). Značenje: Ovaj glagol označava prekretnicu od potpunog očaja (zatvorenosti u glad) prema spasenju. Josipov čin otvaranja spremišta doslovni je i teološki čin davanja života.
4. i prodavaše žito Izvornik: וַיִּשְׁבֹּר [vayishbor] Gramatika: Glagol u Qal imperfektu s konsekutivnim vav-om od korijena š-b-r. To je specifičan glagol za prodavanje, trgovanje ili dijeljenje žitarica. Značenje: Josip nije samo kaotično dijelio hranu, već ju je administrativno i mudro razdjeljivao. Njegova ekonomska dalekovidnost postala je oruđe Božje providnosti.
5. i ojača Izvornik: וַיֶּחֱזַק [vayechezak] Gramatika: Glagol u Qal imperfektu s konsekutivnim vav-om od korijena ch-z-k (biti jak, moćan, čvrst). Značenje: Ova riječ naglašava da nesreća nije bila kratkoga vijeka, već je eksponencijalno rasla u svojoj snazi. Koliko je rasla moć gladi, toliko je rasla i presudna važnost Josipovih zaliha. Imena:
- Josip [יוֹסֵף / yosef] (osoba) Znači: Neka [Jahve] doda / umnoži Tvorba: Ime je izvedeno iz hebrejskog korijena 'yasaf' što znači 'dodati', 'povećati' ili 'nastaviti'. Tekst objašnjava: U Postanku 30,24 Rahela pri rođenju daje objašnjenje: 'Neka mi Jahve doda još jednoga sina!' Promjena imena: Faraon mu kasnije (Postanak 41,45) mijenja ime u egipatsko Safenat Paneah, što vjerojatno znači 'Bog govori i on živi' ili 'Otkrivatelj tajni'.
- Egiptu / Egipta [מִצְרַיִם / mitsrayim] (pokrajina) Znači: Dvije tjeskobe / Dva tjesnaca Tvorba: Korijen riječi je 'metsar' (tjesnac, nevolja, pritisak). Nastavak '-ayim' označava dvojinu (dual), što povijesno ukazuje na podjelu na Gornji i Donji Egipat. Tekst objašnjava: U rodoslovljima (Postanak 10,6) spominje se eponimski predak Micrajim, Hamov sin.
Ovaj stih iz Postanka (41,56) slika dramatičan vrhunac krize koja zahvaća čitav tada poznati svijet. Glad je opisana kao invazivna i agresivna sila koja neprestano jača ('ojača glad'), prijeteći samom opstanku na svim 'licima zemlje'. Usred takve beskompromisne oskudice, jedan čovjek u Egiptu postavljen je od Boga kao nositelj spasa za mnoge.
Josipov čin 'otvaranja' svega onoga što je godinama mudro skupljao vrhunac je ostvarenja njegove vjere i vodstva. On više ne predstavlja spas samo za Egipat, već zbog opsega katastrofe postaje i univerzalni spasitelj svijeta od gladi. Stih izrazito naglašava kako Božja providnost, djelujući preko pravednika i njegove životne patnje, uspješno suzbija neumoljivu, smrtonosnu silu prirode.