Tada reče Šekem Hamoru, ocu svome: "Uzmi mi ovu djevojku za ženu."
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
Tada reče Šekem Hamoru, ocu svome: "Uzmi mi ovu djevojku za ženu."
A Jakov je čuo da je on oskvrnuo Dinu, kćer njegovu; no sinovi njegovi bijahu sa stokom njegovom u polju, pa Jakov šutješe do njihova dolaska.
I izađe Hamor, otac Šekemov, k Jakovu da govori s njim.
A sinovi Jakovljevi dođoše iz polja kad čuše; i ražalostiše se ljudi i razgnjeviše se veoma jer sramotu učini u Izraelu legavši s kćeri Jakovljevom, a tako se ne čini.
I progovori Hamor s njima: "Šekemu, sinu mome, prionu duša za kćerju vašom; dajte mu je, molim vas, za ženu.
I izađe Hamor, otac Šekemov, k Jakovu da govori s njim.
A Emor otac Sihemov izide k Jakovu da se razgovori s njim.
וַיֵּצֵא חֲמוֹר אֲבִֽי שְׁכֶם אֶֽל יַעֲקֹב לְדַבֵּר אִתּֽוֹ
va/i.ye.Tze' cha.Mor 'a.vi- she.Khem 'el- ya.'a.Ko le./da.Ber 'i.T/o
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I izađe Hamor otac Šekema k Jakovu govoriti s njim."
1. I izađe Izvornik: וַיֵּצֵא [vayetse'] Gramatika: Glagol u Qal konjugaciji, imperfekt trećeg lica jednine s waw-konsekutivom od korijena יָצָא (yatsa). Ovaj oblik izražava narativnu prošlost i nastavak radnje iz prethodnih stihova. Značenje: Označava svrhovitu akciju i prostorni prijelaz Hamora iz njegovog utvrđenog grada u tabor Jakovljeve obitelji. To pokazuje njegovu inicijativu da diplomatski riješi nastalu krizu s Izraelcima.
2. otac Izvornik: אֲבִֽי ['aviy] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini, u konstruktnom stanju (status constructus) koje označava pripadnost ili genitivni odnos sa sljedećom riječi. Značenje: Naglašava Hamorovu ulogu glave obitelji (patrijarha) koji preuzima odgovornost za postupke svog sina. Time se sukob podiže na razinu službenih pregovora između poglavara dviju zajednica.
3. govoriti Izvornik: לְדַבֵּר [ledaber] Gramatika: Glagol u Piel konjugaciji, infinitiv konstruktni s prijedlogom לְ (lamed) od korijena דָּבַר (dabar). Prijedlog u ovom kontekstu izražava namjeru ili svrhu radnje. Značenje: Glagol u Pielu često označava ozbiljan, formalan ili intenzivan govor, za razliku od običnog, usputnog razgovora (za što se češće koristi 'amar'). Ovdje ukazuje na namjeru vođenja važnih pregovora o braku i savezu.
4. s njim Izvornik: אִתּֽוֹ ['ito] Gramatika: Prijedlog אֵת ('et - s, sa) spojen sa sufiksom za treće lice jednine muškog roda. Značenje: Ukazuje na osobni, izravni kontakt koji Hamor traži s Jakovom. Umjesto slanja glasnika, on osobno pristupa Jakovu, pokazujući time poštovanje prema sugovorniku, ali i naglašavajući hitnost situacije. Imena:
- Hamor [חֲמוֹר / chamor] (osoba) Znači: magarac Tvorba: Ime je doslovno preuzeto od hebrejske imenice za magarca. U drevnoj kulturi Bliskog istoka magarac je bio izuzetno cijenjena životinja, usko povezana sa sklapanjem saveza kroz ritual žrtvovanja životinje pri potpisivanju mira.
- Šekem [שְׁכֶם / shekhem] (osoba) Znači: rame, leđa, šija Tvorba: Ime dolazi od semitskog korijena koji označava gornji dio leđa ili rame, što može asocirati na fizičku snagu ili nošenje tereta. Grad Šekem dobio je ime po istoj riječi jer je bio smješten na geografskom 'ramenu' (prijevoju) između gora Ebal i Gerizim.
- Jakov [יַעֲקֹב / ya'akov] (osoba) Znači: on drži za petu, onaj koji istiskuje Tvorba: Ime je izvedeno iz hebrejskog korijena עָקַב ('aqav) koji znači 'uhvatiti za petu'. U prenesenom značenju riječ nosi i asocijaciju 'prevariti' ili 'zauzeti nečije mjesto'. Tekst objašnjava: U Postanku 25,26 biblijski tekst objašnjava da je dobio to ime jer se pri rođenju rukom držao za petu (עָקֵב, 'aqev) svog starijeg brata blizanca Ezava. Promjena imena: U Postanku 32,28 nakon hrvanja s anđelom na Penuelu, Bog mu mijenja ime u Izrael (יִשְׂרָאֵל, Yisra'el), što znači 'onaj koji se bori s Bogom', označavajući transformaciju njegovog karaktera i novi duhovni identitet.
Ovaj stih (Postanak 34,6) predstavlja ključni tranzicijski trenutak u narativu o oskvrnuću Dine. Nakon čina nasilja koji je počinio njegov sin Šekem, Hamor, poglavar Hivijaca, preuzima inicijativu za rješavanje krize. Njegov izlazak iz utvrđenog grada i odlazak izravno u Jakovljev tabor svjedoči o pokušaju rješavanja sukoba tradicionalnim diplomatskim i patrijarhalnim putem, s ciljem nudenja braka i trgovačkog saveza kao kompenzacije za nanesenu sramotu.
Teološki i književno, stih postavlja pozornicu za dramatičan sraz dvaju potpuno različitih svjetonazora. S jedne strane je kanaanac Hamor koji situaciju vidi kao priliku za asimilaciju i ekonomsko povezivanje, pristupajući Jakovu pragmatično. S druge strane su Jakovljevi sinovi (Jakov je ovdje pasivan) koji povredu Božjeg poretka i obiteljske časti doživljavaju nepomirljivo. Miran susret najavljen u ovom stihu stoga funkcionira kao zatišje pred buru – uvod u prijetvornost i tragično krvoproliće koje će dugoročno obilježiti rane odnose Izraelaca i okolnih naroda.