Tada podiže svoje oči i vidje žene i djecu pa reče: "Tko su ti ovi?" A on reče: "Djeca koju je Bog milostivo darovao tvomu sluzi."
I pristupiše sluškinje, one i njihova djeca, i pokloniše se.
Pristupi također Lea i njezina djeca pa se pokloniše, a poslije pristupiše Josip i Rahela i pokloniše se.
Tada reče: "Što će ti sav ovaj tabor koji sretoh?" A on reče: "Da nađem milost u očima svoga gospodara."
A Ezav reče: "Imam ja mnogo, brate moj; neka tebi bude ono što je tvoje."
Pristupi također Lea i njezina djeca pa se pokloniše, a poslije pristupiše Josip i Rahela i pokloniše se.
Potom pristupi i Lija i djeca njezina, i pokloniše se; a najposlije pristupi Josif i Rahilja, i pokloniše se.
וַתִּגַּשׁ גַּם לֵאָה וִילָדֶיהָ וַיִּֽשְׁתַּחֲווּ וְאַחַר נִגַּשׁ יוֹסֵף וְרָחֵל וַיִּֽשְׁתַּחֲוֽוּ
va./ti.Gash gam- le.'Ah vi./la.Dei./ha va/i.yish.ta.cha.Vu ve./'a.Char ni.Gash yo.Sef ve./ra.Chel va/i.Yish.ta.cha.Vu
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I pristupi također Lea i djeca njezina i pokloniše se, i poslije pristupi Josip i Rahela i pokloniše se."
1. i pristupi Izvornik: וַתִּגַּשׁ [vatigash] Gramatika: Glagol od korijena נגשׁ (nagash), u Qal konjugaciji, imperfekt za 3. lice jednine ženskog roda. Prefiks 'waw' (waw-konsekutiv) pretvara buduće vrijeme u prošlo i označava radnju koja neposredno slijedi u nizu. Značenje: Označava fizičko približavanje, često s osjećajem poštovanja, formalnosti ili opreza u susretu s autoritetom. U ovom kontekstu prikazuje postupan i hijerarhijski dolazak Jakovljeve obitelji pred Ezava.
2. i djeca njezina Izvornik: וִילָדֶיהָ [viyladeyha] Gramatika: Imenica u množini od korijena ילד (yalad - roditi) s prefiksnim veznikom 'i' (waw) te pronominalnim sufiksom za 3. lice jednine ženskog roda (njezina). Značenje: Odnosi se na Leino brojno potomstvo, a fraza naglašava da ne prilazi samo majka, već ona usmjerava i predvodi svoje potomke u činu kolektivnog podređivanja nadređenom članu obitelji.
3. i poslije pristupi Izvornik: וְאַחַר נִגַּשׁ [ve'achar nigash] Gramatika: Prilog vremena (poslije) s veznikom 'i', nakon čega stoji glagol 'nigash' (pristupiti) u Niphal konjugaciji, perfekt 3. lica jednine muškog roda. Promjena reda riječi i upotreba perfekta signaliziraju novu scenu. Značenje: Ova promjena gramatičkog ritma i redoslijeda stvara napetost i naglašava najvažniji dolazak. Jakov najviše voli Rahelu i Josipa te ih je smjestio na kraj kolone kako bi ih najbolje zaštitio.
4. i pokloniše se Izvornik: וַיִּֽשְׁתַּחֲווּ [vayishtachavu] Gramatika: Glagol u Hishtaphel ili Hitpael konjugaciji (najvjerojatnije od korijena חוה / hawah ili שׁחה / shachah), imperfekt za 3. lice množine s waw-konsekutivom. Izražava povratnu, refleksivnu radnju. Značenje: Ovo je tehnički biblijski termin za padanje ničice i dodirivanje zemlje licem pred kraljem, vladarom ili božanstvom. Tim činom čitava Jakovljeva obitelj tjelesno komunicira potpunu poniznost i odustajanje od svakog neprijateljstva. Imena:
- Lea [לֵאָה / le'a] (osoba) Znači: Divlja krava ili iscrpljena/umorna. Tvorba: Jezično se ime najčešće veže uz akadsku riječ 'littu' koja označava divlju kravu. Drugo uvjerljivo etimološko tumačenje oslanja se na hebrejski korijen לאה (la'ah), što doslovno znači biti umoran ili iscrpljen.
- Josip [יוֹסֵף / yosef] (osoba) Znači: Neka (Jahve) doda / umnoži. Tvorba: Ime je skraćeni teoforski oblik s izostavljenim imenom Božjim, izvedeno od glagolskog korijena יָסַף (yasaph) što znači 'dodati', 'umnožiti' ili 'ponoviti'. Tekst objašnjava: U Postanku 30,23-24 ime je dvostruko protumačeno: prvo asonancom od אָסַף (asaph - oduzeti, 'Bog je oduzeo moju sramotu'), a zatim od etimološkog korijena יָסַף (yasaph - dodati, 'Neka mi Jahve doda drugog sina!'). Promjena imena: Faraon mu u Egiptu kasnije dodjeljuje egipatsko ime Safnat Paneah (Postanak 41,45).
- Rahela [רָחֵל / rachel] (osoba) Znači: Ovca (ženka ovce). Tvorba: Ime potječe od zajedničke semitske imenice za ovcu. Ono izravno odražava pastoralni identitet tadašnjih drevnih nomada kojima je stočarstvo bilo srž preživljavanja.
Ovaj stih (Postanak 33,7) predstavlja vrhunac i dramatičnu završnu fazu dugoočekivanog pomirenja između braće Jakova i Ezava. Radnja se odvija strogo hijerarhijski u valovima: obitelj stupa pred Ezava raspoređena prema stupnju Jakovljeve naklonosti. Nakon što su prve prišle sluškinje s djecom, sada prilazi Lea sa svojom obitelji, a na samom kraju – kao oni koje Jakov najviše ljubi i želi zaštititi od eventualnog napada – prilaze Josip i Rahela. Zanimljivo je i neobično da se u ovom stihu dječak Josip spominje prije svoje majke Rahele, što vrlo vjerojatno služi kao književni nagovještaj njegove buduće proaktivnosti i ključne uloge koju će igrati u očuvanju cijele obitelji.
Snažan teološki i narativni naglasak u stihu stavljen je na vizualno opetovanje glagola 'pristupiti' i 'pokloniti se'. Cijela obitelj ovim dubokim, uzastopnim padanjem ničice pokazuje dosljednu strategiju poniznosti i podaništva koju je dizajnirao Jakov. Tim jasnim fizičkim činom svaka skupina anulira Ezavovu staru prijetnju smrću, izravno komunicira kako ne predstavljaju vojnu prijetnju te ga de facto priznaju za svog gospodara, čime se otvara prostor oprostima i konačnom miru.