I ponovo zatrudnje Bilha, sluškinja Rahelina, te rodi drugoga sina Jakovu.
I ponovo zatrudnje Bilha, sluškinja Rahelina, te rodi drugoga sina Jakovu.
A Rahela reče: "Božjim sam se hrvanjima hrvala sa sestrom svojom, a i nadvladala sam." I nadjenu mu ime Naftali.
Kad Lea vidje da je prestala rađati, uze Zilpu, sluškinju svoju, i dade je Jakovu za ženu.
I rodi Zilpa, sluškinja Leina, Jakovu sina.
Tada reče Lea: "Dođe sreća!" I nadjenu mu ime Gad.
Kad Lea vidje da je prestala rađati, uze Zilpu, sluškinju svoju, i dade je Jakovu za ženu.
A Lija vidjevši gdje presta rađati uze Zelfu robinju svoju i dade je Jakovu za ženu.
וַתֵּרֶא לֵאָה כִּי עָמְדָה מִלֶּדֶת וַתִּקַּח אֶת זִלְפָּה שִׁפְחָתָהּ וַתִּתֵּן אֹתָהּ לְיַעֲקֹב לְאִשָּֽׁה
va./Te.re' le.'Ah ki 'a.me.Dah mi./Le.det va./ti.Kach 'et- zil.Pah shif.cha.Ta/h va./ti.Ten 'o.Ta/h le./ya.'a.Ko le./'i.Shah
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I vidje Lea da je stala od rađanja, i uze [oznaka akuzativa] Zilpu sluškinju svoju, i dade nju Jakovu za ženu."
1. I vidje Izvornik: וַתֵּרֶא [vatere'] Gramatika: Glagolski oblik je waw konzekutivni s imperfektom (Qal, 3. lice jednine ženskog roda). To je tipičan biblijski narativni oblik koji označava slijed prošlih radnji. Značenje: Ukazuje na uvid, spoznaju i procjenu stanja. Lea ne promatra samo pasivno, nego uviđa svoju situaciju te na temelju toga donosi promišljenu odluku.
2. je stala Izvornik: עָמְדָה ['amda] Gramatika: Glagol u perfektu (Qal, 3. lice jednine ženskog roda) od korijena 'amad koji primarno znači 'stajati'. Ovdje se koristi idiomatski. Značenje: Označava prestanak ili pauzu u radnji. Naglašava prekid Leine dotadašnje plodnosti koji je navodi na traženje alternativne strategije.
3. od rađanja Izvornik: מִלֶּדֶת [miledet] Gramatika: Ovaj se oblik sastoji od prijedloga 'min' (od) i infinitiva konstruktnog glagola 'yalad' (roditi). Doslovni prijevod glasio bi 'od roditi'. Značenje: Definira točno u kojem je aspektu nastupio prekid. U staroistočnom društvu rađanje djece osiguravalo je ženi utjecaj i status, stoga prestanak izaziva egzistencijalnu i obiteljsku krizu.
4. sluškinju svoju Izvornik: שִׁפְחָתָהּ [shifchatah] Gramatika: Imenica 'shifcha' (sluškinja) ovdje je sa spojenim sufiksom za posvojnu zamjenicu 3. lica jednine ženskog roda. Značenje: Ističe Lein vlasnički i pravni autoritet nad Zilpom. Prema drevnim bliskoistočnim običajima, djeca koju rodi sluškinja pripadala su njezinoj gospodarici.
5. za ženu Izvornik: לְאִשָּֽׁה [le'isha] Gramatika: Prijedlog 'le' (za/ka) spojen s imenicom 'isha' (žena, supruga). Značenje: Označava podizanje pravnog statusa; Zilpa postaje sekundarna žena (konkubina). Njezin viši položaj unutar kućanstva potreban je kako bi pravno mogla postati legitimna surogat majka. Imena:
- Lea [לֵאָה / le'a] (osoba) Znači: krava ili umorna Tvorba: Znanstvenici smatraju da ime dolazi od akadskog izraza 'littu' (krava) ili od hebrejskog korijena 'la'ah' (biti umoran). U starim pastoralnim kulturama davanje imena po životinjama bilo je iznimno često.
- Zilpa [זִלְפָּה / zilpa] (osoba) Znači: kapanje, curenje Tvorba: Pretpostavlja se da ime potječe od semitskog korijena z-l-p koji znači 'kapati' ili 'curiti', možda kao oznaka za kratku suzu. Etimologija nije potpuno sigurna pa neki znanstvenici predlažu srodnost s arapskim izrazima za dostojanstvo.
- Jakov [יַעֲקֹב / ya'akov] (osoba) Znači: Neka Bog štiti Tvorba: Lingvistički gledano, ime je najvjerojatnije skraćeni oblik amorićanskog teoforičnog imena 'Ya'akov-El', sa značenjem 'Neka Bog štiti' ili 'Bog je štitio'. Tekst objašnjava: U Postanku 25,26 Jakov dobiva ime jer je pri rođenju 'držao Ezava za petu' (hebrejski 'aqev - peta). Kasnije Ezav kroz igru riječi tumači njegovo ime kao onog koji potiskuje, odnosno 'vara'. Promjena imena: Kasnije u Postanku 32,29 Bog mu mijenja ime u Izrael (heb. Yisra'el, 'onaj koji se bori s Bogom' ili 'Bog se bori/vlada') nakon cjelonoćnog hrvanja s Božjim izaslanikom na Penuelu.
Ovaj stih prikazuje Lein proaktivan odgovor na privremeni gubitak njezine plodnosti. Primijetivši da više ne rađa, ona se služi drevnim bliskoistočnim pravnim običajem surogat majčinstva kako bi preko sluškinje Zilpe nastavila proširivati vlastitu obitelj, identično kao što su to prethodno učinile Sara sa Hagarom i njezina sestra Rahela s Bilhom.
Stih rasvjetljava intenzivno obiteljsko rivalstvo između sestara Lee i Rahele u borbi za Jakovljevu naklonost i primat u obitelji putem rađanja potomstva. Promišljeno i proračunato dajući Zilpu Jakovu za ženu, Lea pravno jamči da će se Zilpina djeca računati kao njezina, nastavljajući tako širiti svoj ogranak obitelji i igrati ključnu majčinsku ulogu u formiranju dvanaest izraelskih plemena.