Kad Lea vidje da je prestala rađati, uze Zilpu, sluškinju svoju, i dade je Jakovu za ženu.
Kad Lea vidje da je prestala rađati, uze Zilpu, sluškinju svoju, i dade je Jakovu za ženu.
I rodi Zilpa, sluškinja Leina, Jakovu sina.
Tada reče Lea: "Dođe sreća!" I nadjenu mu ime Gad.
Potom Zilpa, sluškinja Leina, rodi drugoga sina Jakovu.
A Lea reče: "U sreći mojoj! Jer sretnom me proglasiše kćeri." I nadjenu mu ime Ašer.
Tada reče Lea: "Dođe sreća!" I nadjenu mu ime Gad.
I Lija reče: dođe četa. I nadjede mu ime Gad.
וַתֹּאמֶר לֵאָה בָּאגָד וַתִּקְרָא אֶת שְׁמוֹ גָּֽד
va./To.mer le.'Ah be.//gad va./tik.Ra' 'et- she.M/o Gad
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I reče Lea: U sreći / dođe sreća! i nazva [akuzativ] ime njegovo Gad."
1. I reče Izvornik: וַתֹּאמֶר [vato'mer] Gramatika: Waw-konsekutivni (obratni) imperfekt 3. lica jednine ženskog roda glagola אָמַר ('amar). Ovaj oblik prebacuje značenje budućeg vremena u prošlo svršeno vrijeme, što je standardno za biblijsko pripovijedanje. Značenje: Izražava neposrednu, spontanu Leinu reakciju na rođenje djeteta koje je rodila njezina sluškinja. Riječ označava trenutak u kojem Lea izgovara proročki ili sudbonosan uzvik.
2. U sreći / dođe sreća Izvornik: בגד / בָּא גָד [b'gad / ba' gad] Gramatika: Ovdje hebrejski tekst sadrži 'ketiv' (pisano: בגד - u sreći) i 'qere' (čita se: בָּא גָד - dođe sreća). Sastoji se od imenice גָד (sreća) i glagola בּוֹא (doći) u perfektu. Značenje: Ova fraza otkriva kako Lea promatra rođenje djeteta: ne kao slučajnost, već kao neočekivani povoljan obrat i blagoslov u svom teškom i natjecateljskom odnosu s Rahelom.
3. i nazva Izvornik: וַתִּקְרָא [vatikra'] Gramatika: Waw-konsekutivni imperfekt 3. lica jednine ženskog roda od glagola קָרָא (qara' - zvati, prozvati, imenovati). Značenje: Čin imenovanja u drevnom Bliskom istoku nosio je velik autoritet. Lea ovdje preuzima majčinsku ulogu i autoritet nad djetetom svoje sluškinje, čime definira njegov identitet.
4. ime njegovo Izvornik: שְׁמוֹ [shemo] Gramatika: Imenica שֵׁם (shem - ime) povezana s pronominalnim (posvojnim) sufiksom 3. lica jednine muškog roda. Značenje: Ime u biblijskom svijetu nije samo puka oznaka, već sažima esenciju osobe, sudbinu i teološke okolnosti njenog rođenja. Imena:
- Lea [לֵאָה / le'a] (osoba) Znači: divlja krava ili umorna Tvorba: Etimologija je dvoznačna: izvodi se ili od akadske riječi 'littu' (divlja krava), što bi bio jezični pandan imenu njezine sestre Rahele (ovca), ili od hebrejskog glagola לָאָה (la'ah) koji znači biti umoran, iscrpljen.
- Gad [גָּד / gad] (osoba) Znači: sreća, dobra kob Tvorba: Dolazi od semitskog korijena za sreću. U drevnom Bliskom istoku, Gad je bio i naziv popularnog semitskog božanstva sreće, blagostanja i dobre kobi. Tekst objašnjava: Biblijski tekst izričito objašnjava ime kroz Lein usklik 'ba gad' (dođe sreća!) u trenutku rođenja.
Ovaj stih iz Postanka (30,11) prikazuje duboku isprepletenost ljudskih emocija, obiteljskih nadmetanja i vjere u božansku providnost. Lea, koja se osjeća zapostavljenom u odnosu na Jakovljevu ljubav prema Raheli, rođenje dječaka preko svoje sluškinje Zilpe tumači kao veliki osobni trijumf i znak Božje naklonosti. Njezin uzvik kojim slavi dolazak sreće pretvara se u djetetovo ime.
Čin davanja imena Gad ('sreća') funkcionira kao trajni spomenik njenom osjećaju vraćenog dostojanstva i blagoslova. Igra riječi između napisanog teksta (u sreći) i izgovorenog teksta (dođe sreća) dodatno podcrtava važnost tog trenutka u kojem Lea potvrđuje svoj utjecaj i gradi vlastitu obiteljsku liniju unutar Izraela.