Tada reče Lea: "Dođe sreća!" I nadjenu mu ime Gad.
Tada reče Lea: "Dođe sreća!" I nadjenu mu ime Gad.
Potom Zilpa, sluškinja Leina, rodi drugoga sina Jakovu.
A Lea reče: "U sreći mojoj! Jer sretnom me proglasiše kćeri." I nadjenu mu ime Ašer.
I ode Ruben u dane žetve pšenice pa nađe mandragore u polju i donese ih Lei, majci svojoj. Tada Rahela reče Lei: "Daj mi, molim te, od mandragora sina svojega."
A ona joj reče: "Zar je malo što si uzela muža mojega, pa da uzmeš i mandragore sina mojega?" Nato reče Rahela: "Zato će leći s tobom noćas u zamjenu za mandragore sina tvojega."
A Lea reče: "U sreći mojoj! Jer sretnom me proglasiše kćeri." I nadjenu mu ime Ašer.
I reče Lija: blago meni, jer će me blaženom zvati žene. Zato mu nadjede ime Asir.
וַתֹּאמֶר לֵאָה בְּאָשְׁרִי כִּי אִשְּׁרוּנִי בָּנוֹת וַתִּקְרָא אֶת שְׁמוֹ אָשֵֽׁר
va./To.mer le.'Ah be./'a.she.R/i ki 'i.she.Ru./ni ba.Not va./tik.Ra' 'et- she.M/o 'a.Sher
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I reče Lea u sreći mojoj jer sretnom proglasiše me kćeri i prozva ime njegovo Ašer."
1. u sreći mojoj Izvornik: בְּאָשְׁרִי [be'ashriy] Gramatika: Sastoji se od prijedloga 'be' (u, na), imenice 'osher' (sreća, blaženstvo) i pronominalnog sufiksa za prvo lice jednine ('moj'). Značenje: Izražava dubok osjećaj osobnog zadovoljstva i ushićenja zbog rođenja djeteta. Blaženstvo se ovdje shvaća kao opipljivo stanje uspjeha, blagostanja i Božje naklonosti.
2. sretnom proglasiše me Izvornik: אִשְּׁרוּנִי ['isheruniy] Gramatika: Glagol 'ashar' u Piel konjugaciji, perfekt 3. lice množine, uz dodatak pronominalnog sufiksa za 1. lice jednine kao izravnog objekta. Značenje: Piel oblik često nosi deklarativno značenje - 'proglasiti koga sretnim' ili 'zvati koga blaženim'. Lea ne govori samo o svom unutarnjem osjećaju, već o javnom priznanju njenog novog društvenog ugleda.
3. kćeri Izvornik: בָּנוֹת [banot] Gramatika: Imenica 'bat' (kći) u apsolutnom stanju množine. Značenje: U ovom kontekstu označava žene općenito (prijateljice, susjede, sluškinje) koje čine društvenu zajednicu. Njihovo mišljenje i pohvala javno potvrđuju Lein društveni status koji raste s brojem rođenih sinova.
4. i prozva Izvornik: וַתִּקְרָא [vatikra'] Gramatika: Waw-konsekutiv (veznik 'i' koji preokreće vrijeme iz budućeg u prošlo) spojen s glagolom 'qara' (zvati, imenovati) u Qal imperfektu 3. lica jednine ženskog roda. Značenje: Imenovanje djeteta u biblijsko doba bilo je čin davanja identiteta koji je gotovo uvijek sažimao teološku istinu, okolnosti rođenja ili majčino egzistencijalno stanje u tom trenutku. Imena:
- Lea [לֵאָה / le'a] (osoba) Znači: divlja krava ili iscrpljena Tvorba: Ime najvjerojatnije potječe iz akadskog jezika od riječi 'littu' (krava), što se na starom Bliskom istoku koristilo kao pozitivan simbol plodnosti. Alternativno, može potjecati od hebrejskog korijena 'la'ah' koji znači 'biti umoran, iscrpljen'.
- Ašer [אָשֵֽׁר / 'asher] (osoba) Znači: sretan, blažen Tvorba: Ime je izvedeno iz hebrejskog korijena 'ashar' koji znači 'biti sretan', 'ići ravnim/ispravnim putem' ili 'biti proglašen blaženim'. Tekst objašnjava: Biblijski tekst izravno objašnjava ime kroz Leine riječi iz ovog stiha: 'U mojoj sreći (be'ashriy)! Jer sretnom prozvaše me ('isheruniy) kćeri.'
Ovaj stih (Postanak 30,13) duboko je ukorijenjen u staroistočnoj kulturi gdje su djeca, posebno sinovi, predstavljali najveći blagoslov i mjerilo ženinog ugleda i sigurnosti u društvu. Kroz maestralnu igru riječima s korijenom 'ashar' (sreća, blaženstvo), Lea izražava svoj osobni trijumf. Njezina radost pritom nije samo privatna emocija, već je neraskidivo vezana uz društveno priznanje – činjenicu da će je druge žene (nazvane ovdje 'kćerima') smatrati blagoslovljenom i sretnom, čime se briše njena prethodna sramota zapostavljene žene.
Imenovanje djeteta Ašerom služi kao trajni spomenik tom trenutku preokreta. Iako novorođenče fizički pripada njezinoj sluškinji Zilpi, Lea prema tadašnjim pravnim običajima usvaja i imenuje dijete kao svoje. Tim činom ona proaktivno utvrđuje svoj položaj i status unutar Jakovljeve složene obiteljske dinamike, pronalazeći potpunu afirmaciju u majčinstvu usprkos nedostatku muževe ljubavi.