ali za plod sa stabla koje je usred vrta Bog reče: 'Ne jedite od njega i ne dirajte u nj, da ne umrete.'"
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
ali za plod sa stabla koje je usred vrta Bog reče: 'Ne jedite od njega i ne dirajte u nj, da ne umrete.'"
Tada zmija reče ženi: "Zacijelo nećete umrijeti!
Jer zna Bog da će vam se u dan kad budete jeli s njega otvoriti oči, pa ćete biti kao Bog, poznajući dobro i zlo."
I vidje žena da je stablo dobro za jelo, i da je zamamno očima, i da je stablo poželjno za stjecanje mudrosti; pa uze od ploda njegova i pojede, te dade i mužu svome koji bijaše s njom, pa i on pojede.
Tada se otvoriše oči oboma i spoznaše da su goli; pa sašiše smokvino lišće i načiniše sebi pregače.
Jer zna Bog da će vam se u dan kad budete jeli s njega otvoriti oči, pa ćete biti kao Bog, poznajući dobro i zlo."
Nego zna Bog da će vam se u onaj dan kad okusite s njega otvoriti oči, pa ćete postati kao bogovi i znati što je dobro što li zlo.
כִּי יֹדֵעַ אֱלֹהִים כִּי בְּיוֹם אֲכָלְכֶם מִמֶּנּוּ וְנִפְקְחוּ עֵֽינֵיכֶם וִהְיִיתֶם כֵּֽאלֹהִים יֹדְעֵי טוֹב וָרָֽע
ki yo.De.a' 'E.lo.Him Ki be./yOm 'a.khal./Khem mi.Me./nu ve./nif.ke.Chu 'ei.nei./Khem vi/h.yi.Tem ke./lo.Him yo.de.'Ei Tov va./Ra'
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Jer zna Bog da u dan jedenja vašeg od njega i otvorit će se oči vaše i bit ćete kao Bog, znajući dobro i zlo."
1. zna Izvornik: יֹדֵעַ [yode'a] Gramatika: Aktivni particip muškog roda jednine (Qal). Particip u hebrejskom često izražava trajnu, stalnu ili imanentnu radnju, ovdje sugerirajući duboko i trajno znanje. Značenje: Zmija imputira Bogu ljubomorno čuvanje znanja, tvrdeći da Njegova zabrana ne proizlazi iz brige za čovjeka, već iz želje da zadrži monopol nad božanskim prerogativima.
2. jedenja vašeg Izvornik: אֲכָלְכֶם ['akhalkhem] Gramatika: Infinitiv konstruktni glagola 'akhal' (jesti) s pronominalnim sufiksom drugog lica množine. Doslovno se prevodi kao 'vaše jedenje'. Značenje: Fokus je na samom činu prisvajanja onoga što je zabranjeno; jedenje ovdje simbolizira potpunu internalizaciju pobune i vlastite odluke o neovisnosti.
3. i otvorit će se Izvornik: וְנִפְקְחוּ [venifkechu] Gramatika: Vav konsekutivni i perfekt trećeg lica množine (Niphal, tj. pasivni oblik). U hebrejskom ovaj oblik često označava neposrednu i sigurnu posljedicu prethodnog uvjeta. Značenje: Otvaranje očiju u biblijskoj tradiciji inače označava novu percepciju i prosvjetljenje. Međutim, ovdje nosi ironičan prizvuk jer će čovjek umjesto božanske vizije ugledati tek vlastitu golotinju, sramotu i ograničenost.
4. kao Bog (ili bogovi) Izvornik: כֵּֽאלֹהִים [ke'lohiym] Gramatika: Prijedlog 'ke' (kao) spojen s imenicom 'elohiym (Bog). Zbog množinskog oblika imenice, može se gramatički legitimno prevesti i kao 'kao bogovi' i kao 'kao Bog'. Značenje: Ovo je središte zmijinog iskušenja: obećanje ontološke autonomije i uzdizanja iznad stvorenog statusa. Zmija nudi lažnu jednakost s Bogom u moći kreiranja stvarnosti.
5. znajući (poznavatelji) Izvornik: יֹדְעֵי [yod'ey] Gramatika: Konstruktni oblik množine aktivnog participa glagola 'yada' (znati). Ovdje funkcionira imenički, doslovno označavajući 'one koji znaju'. Značenje: Glagol 'znati' u hebrejskom nadilazi goli intelekt; on označava iskustveno sudjelovanje. Postati 'onim koji zna' značilo bi praktično prisvajanje moći prosudbe.
6. dobro i zlo Izvornik: טוֹב וָרָֽע [tov vara'] Gramatika: Frazem koji povezuje dvije suprotne imenice veznikom 'i'. Ovo je klasičan primjer merizma – stilske figure kojom se kroz dvije suprotnosti izražava totalitet (sveprisutnost). Značenje: Znanje dobra i zla ne znači puko prepoznavanje što je moralno, već autonomno pravo čovjeka da sam arbitrira i definira što je za njega ispravno, a što pogrešno, otimajući taj sud od Boga. Imena: - Bog (Elohim) [אֱלֹהִים / 'elohiym] (osoba) Znači: Bog, moćni Tvorba: Izvedeno od semitskog korijena 'el' (bog, moćni) ili 'eloah'. Oblik 'im' je množinski (pluralis majestatis), što se u hebrejskom često koristi za izražavanje veličanstva, časti ili intenziteta, iako se uglavnom veže uz glagole u jednini.
Središnja poruka ovog stiha leži u anatomiji prvotnog iskušenja i prirodi samog grijeha. Zmija majstorski izvrće sliku o Stvoritelju, prikazujući Boga ne kao darivatelja života, već kao despota koji iz sebičnosti čovjeku uskraćuje puninu postojanja i znanja. Obećanje 'otvaranja očiju' i 'bivanja kao Bog' predstavlja ultimativnu iluziju da čovjek može ostvariti istinsku slobodu i ispunjenje tek kada se oslobodi autoriteta svog Stvoritelja i postane sam sebi mjerilo stvarnosti.
Ova ponuda moralne autonomije duboko rezonira kroz cijelo Pismo kao prototip svake ljudske pobune protiv božanskog poretka. Grijeh nije samo u kršenju pravila, već u ontološkom presizanju – čovjekovom pokušaju da sâm definira i stvara istinu, 'znajući dobro i zlo'. Umjesto obećanog božanskog prosvjetljenja, to prisvajanje prerogativa donosi tragičnu spoznaju vlastite ranjivosti, duhovne smrti i otuđenja od pravog Izvora života.