A rijeka je izlazila iz Edena da natapa vrt, te se odande dijelila i postajala četiri rukavca.
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
A rijeka je izlazila iz Edena da natapa vrt, te se odande dijelila i postajala četiri rukavca.
Ime je jednome Pišon; on obilazi svu zemlju Havilu, gdje je zlato.
A zlato je one zemlje dobro; ondje je bdelij i kamen oniks.
A ime je drugoj rijeci Gihon; on obilazi svu zemlju Kuš.
A ime je trećoj rijeci Tigris, koji teče istočno od Ašura; a četvrta je rijeka Eufrat.
A zlato je one zemlje dobro; ondje je bdelij i kamen oniks.
I zlato je one zemlje vrlo dobro; ondje ima i bdela i dragoga kamena oniha.
וּֽזֲהַב הָאָרֶץ הַהִוא טוֹב שָׁם הַבְּדֹלַח וְאֶבֶן הַשֹּֽׁהַם
u./za.Hav ha./'A.retz ha./Hiv' Tov sham ha./be.Do.lach ve./'E.ven ha./Sho.ham
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I zlato zemlje te dobro tamo bdelij i kamen oniks."
1. I zlato Izvornik: וּֽזֲהַב [uzahav] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini, u konstruktnom stanju (status constructus) sa spojenim veznikom vav ('i'). Značenje: Zlato se u Bibliji često povezuje s božanskom slavom, čistoćom i trajnom vrijednošću, a ovdje naglašava bogatstvo i savršenstvo prvotnog stvaranja.
2. dobro Izvornik: טוֹב [tov] Gramatika: Pridjev muškog roda u jednini koji u ovoj imenskoj rečenici funkcionira kao predikat. Značenje: Odjekuje Božjom ocjenom stvaranja ('i vidio je Bog da je dobro'), ukazujući ne samo na visoku materijalnu kvalitetu zlata već i na njegovu usklađenost s Božjim naumom.
3. bdelij Izvornik: הַבְּדֹלַח [habedolach] Gramatika: Imenica s određenim članom ('ha'). Označava mirisnu smolu ili možda vrstu dragulja, što je rjeđa riječ u hebrejskom biblijskom tekstu. Značenje: Kao rijedak i dragocjen materijal, bdelij dodatno oslikava luksuz, mirisnu egzotiku i neiskvareno obilje rajskog okruženja.
4. i kamen Izvornik: וְאֶבֶן [ve'even] Gramatika: Imenica u jednini, konstruktno stanje s veznikom vav ('i'). Povezana je sa sljedećom riječju u imenski lanac (smihut). Značenje: Naglašava opipljivo bogatstvo stvorenog svijeta i uvod je u spominjanje specifičnog dragog kamenja koje će imati važnu ulogu u kasnijem bogoštovlju.
5. oniks Izvornik: הַשֹּֽׁהַם [hashoham] Gramatika: Imenica s određenim članom koja označava vrstu poludragog ili dragog kamena (tradicionalno prevedeno kao oniks, beril ili lapis lazuli). Značenje: Kamen šoham kasnije se koristi na efodu i naprsniku velikog svećenika. To teološki povezuje blago iz edenskog okruženja sa Svetištem kao mjestom Božje prisutnosti.
Ovaj stih (Postanak 2:12) donosi značajan opis materijalnog obilja i savršenstva prvotnog stvorenog svijeta, specifično se osvrćući na zemlju Havilu. Spominjanje iznimno kvalitetnog zlata, aromatičnog bdelija i dragocjenog kamena oniksa ne služi samo kao geografski i geološki podatak, već nosi duboku teološku poruku o Božjoj izdašnosti i dobroti Njegove kreacije. Ponovljeni motiv riječi 'dobro' (tov) podsjeća čitatelja na Božju suverenu ocjenu tek dovršenog svijeta.
Nadalje, materijali nabrojani u ovom stihu – specifično zlato i kamen oniks (šoham) – kasnije postaju ključni, propisani elementi u izgradnji Šatora sastanka i izradi svete odjeće izraelskog velikog svećenika. Time biblijski pisac suptilno, ali snažno povezuje rajsko okruženje s kasnijim izraelskim Svetištem. Eden se i ovim detaljima predstavlja kao prvotni kozmički hram, idealno i arhetipsko mjesto neprekinutog zajedništva između Boga i čovjeka.