I postaviše njemu napose, a njima napose, i Egipćanima koji blagovahu s njim napose; jer ne mogahu Egipćani jesti kruh s Hebrejima, zato što je to gnusoba Egipćanima.
I sjedoše pred njim, prvenac prema prvenaštvu svojemu, a najmlađi prema mladosti svojoj; i čuđahu se ljudi jedan drugomu.
I nosahu im se obroci ispred njega, a obrok Benjaminov bijaše pet puta veći od obroka sviju njih. I pijahu i opiše se s njim.
I nosahu im se obroci ispred njega, a obrok Benjaminov bijaše pet puta veći od obroka sviju njih. I pijahu i opiše se s njim.
I uzimajući jela ispred sebe slaše njima, i Venijaminu dopade pet puta više nego drugima. I piše i napiše se s njim.
וַיִּשָּׂא מַשְׂאֹת מֵאֵת פָּנָיו אֲלֵהֶם וַתֵּרֶב מַשְׂאַת בִּנְיָמִן מִמַּשְׂאֹת כֻּלָּם חָמֵשׁ יָדוֹת וַיִּשְׁתּוּ וַֽיִּשְׁכְּרוּ עִמּֽוֹ
va/i.yi.Sa' mas.'Ot me./'Et pa.Na/v 'a.le./Hem va./Te.rev mas.'At bin.ya.Min mi./mas.'Ot ku.La/m cha.Mesh ya.Dot va/i.yish.Tu va/i.yish.ke.Ru i.M/o
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I podiže obroke od lica svoga k njima, i umnoži se obrok Benjaminov od obroka svih njih pet ruku. I pili su i opili se s njim."
1. I podiže obroke Izvornik: וַיִּשָּׂא מַשְׂאֹת [vayisa' mas'ot] Gramatika: Glagol 'vayisa' je Qal imperfekt s vav konsekutivnim trećeg lica jednine muškog roda od korijena nasa' (podići, nositi). Imenica 'mas'ot' je ženski rod množine istog korijena, što u hebrejskom tvori etimološku figuru (figura etymologica). Značenje: Izraz označava dodjeljivanje posebnih porcija hrane kao darova. Činjenica da Josip gostima šalje obroke sa svog stola pokazuje iznimnu čast i kraljevsku naklonost.
2. od lica svoga Izvornik: מֵאֵת פָּנָיו [me'et panayv] Gramatika: Složeni prijedlog 'me'et' (od, ispred) stoji uz imenicu 'panim' (lice) u množini, na koju je dodan pronominalni sufiks trećeg lica jednine muškog roda (njegovo). Značenje: Ovaj idiom naglašava posebnu privilegiju da hrana dolazi izravno iz Josipove neposredne prisutnosti. U drevnom bliskoistočnom kontekstu, primiti dio sa samog vladarevog stola bio je znak najveće milosti.
3. pet ruku Izvornik: חָמֵשׁ יָדוֹת [chamesh yadot] Gramatika: Broj 'chamesh' (pet) nalazi se u apsolutnom stanju uz imenicu 'yadot', što je množina od riječi 'yad' (ruka). Riječ 'ruka' se ovdje koristi metonimijski. Značenje: Izraz označava pet mjera, dijelova ili peterostruko veću količinu. Ovim izrazitim favoriziranjem Benjamina, Josip svjesno testira stariju braću kako bi vidio hoće li ponovno pokazati ljubomoru prema najmlađem bratu, baš kao nekada prema njemu.
4. i opili se Izvornik: וַֽיִּשְׁכְּרוּ [vayishkeru] Gramatika: Glagol je Qal imperfekt s vav konsekutivnim trećeg lica množine od korijena shakar (piti do opijenosti, opiti se). Značenje: Iako glagol doslovno znači 'opiti se', u kontekstu slavljeničke gozbe biblijski pisac njime označava opuštanje, veliko veselje i obilno pijenje. To pokazuje da su se braća, unatoč početnom strahu u Egiptu, potpuno opustila i osjetila sigurnima u Josipovom društvu. Imena: - Benjamin [בִּנְיָמִן / binyamin] (osoba) Znači: Sin desnice / Sin juga Tvorba: Ime je složenica tvorena od riječi 'ben' (sin) i 'yamin' (desna ruka, jug). U drevnim kulturama Bliskog istoka desna strana je simbolizirala snagu, čast, moć i poseban blagoslov. Tekst objašnjava: Biblijski tekst objašnjava da mu je otac Jakov dao ovo ime netom nakon rođenja, umjesto imena koje mu je namijenila majka Rahela na samrti (Postanak 35:18). Promjena imena: Na samrti pri porodu, majka Rahela ga je nazvala Ben-Oni ('sin moje boli'). Otac Jakov mu odmah potom mijenja ime u Benjamin ('sin desnice') kako bi poništio taj loš predznak tjeskobe i proglasio ga djetetom snage i blagoslova.
Ovaj stih iz Postanka (43:34) opisuje vrhunac napetosti i olakšanja tijekom druge gozbe Josipove braće u Egiptu. Josip iskazuje iznimnu čast svojoj braći dijeleći im hranu s vlastitog stola ('od lica svoga'), ali namjerno izdvaja Benjamina dajući mu peterostruko veći dio ('pet ruku'). Taj čin nije puki izraz naklonosti prema jedinom preostalom sinu njegove voljene majke Rahele, već služi kao proračunati psihološki test; Josip želi provjeriti hoće li starija braća ponovno podleći zavisti koju su u prošlosti gajili prema njemu.
Završni dio stiha opisuje izrazito opuštenu atmosferu ('i pili su i opili se s njim') koja svjedoči o transformaciji raspoloženja braće – od smrtnog straha pri dolasku do potpunog olakšanja i veselja za stolom nepoznatog moćnika. Braća nesvjesno slave i piju sa svojim davno izgubljenim bratom. Ova srdačna scena stvara snažan kontrast i postavlja dramatičnu pozornicu za Josipov posljednji, najteži test s peharom skrivenim u Benjaminovoj vreći, koji će uslijediti odmah idućeg jutra.