I krenu Abram, sveudilj putujući prema Negebu.
I krenu Abram, sveudilj putujući prema Negebu.
A nasta glad u zemlji, pa Abram siđe u Egipat da ondje boravi, jer teška bijaše glad u zemlji.
I bi, kad se približi da uđe u Egipat, da reče Saraji, ženi svojoj: "Evo, sad znam da si ti žena lijepa izgleda.
I bit će, kad te vide Egipćani, da će reći: 'Ovo je žena njegova', pa će ubiti mene, a tebe će ostaviti na životu.
Reci, molim te, da si mi sestra, kako bi mi bilo dobro zbog tebe i kako bi živjela duša moja radi tebe."
I bi, kad se približi da uđe u Egipat, da reče Saraji, ženi svojoj: "Evo, sad znam da si ti žena lijepa izgleda.
A kad se približi da već uđe u Misir, reče Sari ženi svojoj: gle, znam da si žena lijepa u licu.
וַיְהִי כַּאֲשֶׁר הִקְרִיב לָבוֹא מִצְרָיְמָה וַיֹּאמֶר אֶל שָׂרַי אִשְׁתּוֹ הִנֵּה נָא יָדַעְתִּי כִּי אִשָּׁה יְפַת מַרְאֶה אָֽתְּ
va/y.Hi ka./'a.Sher hik.Riv la./Vo' mitz.Ra.ye.ma/h va/i.Yo.mer 'el- sa.Rai 'ish.T/o hi.neh- na' ya.Da'.ti ki 'i.Shah ye.fat- mar.'Eh 'At
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I bi kada približi za ući u-Egipat i reče k Saraji ženi svojoj evo sada znam da žena lijepa izgleda ti"
1. i bi Izvornik: וַיְהִי [vayhiy] Gramatika: Glagol 'biti' (haya) u imperfektu trećeg lica jednine s waw-konsekutivnim koji pretvara imperfekt u perfekt (prošlo vrijeme). Ovo je klasični narativni uvod u biblijskom hebrejskom. Značenje: Ova fraza često uvodi novu epizodu, prijelomni trenutak ili promjenu okolnosti, pripremajući čitatelja na nadolazeći slijed povijesnih događaja.
2. približi Izvornik: הִקְרִיב [hikriyv] Gramatika: Glagol korijena k-r-b u hifil (kauzativnom) deblu, perfekt trećeg lica jednine. Često znači 'prinijeti' (kao žrtvu) ili 'dovesti blizu', ali ovdje ima neprelazno značenje 'približiti se'. Značenje: Ukazuje na napetost trenutka stupanja na strani, opasan teritorij. Abram je na samoj granici napuštanja sigurnosti i suočavanja s egipatskom moći.
3. u-Egipat Izvornik: מִצְרָיְמָה [mitsrayma] Gramatika: Imenica (vlastito ime) mitsrayim s dodanim he-direktivnim (sufiks -ah) koji označava smjer kretanja ('prema Egiptu' ili 'u Egipat'). Značenje: Egipat u biblijskoj teologiji često predstavlja mjesto ropstva, iskušenja, ali i ljudskog utočišta od gladi, koje se suprotstavlja oslanjanju isključivo na Božju providnost.
4. znam Izvornik: יָדַעְתִּי [yada'tiy] Gramatika: Glagol korijena y-d-a u kal (osnovnom) deblu, perfekt prvog lica jednine. Može označavati intelektualno znanje, iskustvo ili intimno poznavanje. Značenje: Abram ovdje izražava svjesnost o realnosti opasnosti. Njegovo 'znanje' o Sarajinoj ljepoti postaje temelj ljudskog, pragmatičnog (i moralno upitnog) plana spašavanja vlastitog života.
5. lijepa izgleda Izvornik: יְפַת מַרְאֶה [yefat mar'e] Gramatika: Pridjev 'yefeh' u ženskom rodu konstruktnog stanja ('yefat' - lijepa od) spojen s imenicom 'mar'eh' (izgled, pojava). Doslovno 'lijepa od izgleda'. Značenje: Fizička ljepota u biblijskim narativima (poput Rahelina, Josipova ili Davidova izgleda) često je pokretač ključnih zapleta, a ovdje stvara izravnu prijetnju za patrijarha i Božje obećanje potomstva. Imena: - Egipat [מִצְרָיְמָה / mitsrayma] (zemlja) Znači: Dvije utvrde (ili dva tjesnaca) Tvorba: Dolazi od imena Micrajim (Mitsrayim), što je dualni oblik (završetak -ayim) i vjerojatno se odnosi na tradicionalnu podjelu na Gornji i Donji Egipat. U ovom stihu ima sufiks '-a' za smjer kretanja.
- Saraja [שָׂרַי / saray] (osoba) Znači: Moja kneginja / Moja vladarica Tvorba: Ime je izvedeno iz imenice 'sar' (knez, vladar, uglednik) s pronominalnim (posvojnim) sufiksnom za prvo lice jednine '-i' (moj). Promjena imena: U Postanku 17:15 Bog joj mijenja ime u Sara (שָׂרָה), gubeći sufiks za prisvojnost i postajući općenito 'Kneginja', jer joj je namijenjeno da bude majka mnogim narodima i kraljevima, a ne samo Abramova kneginja.
Ovaj stih obilježava ključnu prekretnicu u Abramovom životu nakon što je stigao u Obećanu zemlju. Zbog gladi, on donosi logičnu, ali duhovno izazovnu odluku da siđe u Egipat. Približavajući se granici tuđeg carstva, Abram po prvi put pokazuje znakove straha i gubitka potpunog pouzdanja u Božju zaštitu, uviđajući da ljepota njegove žene Saraje može biti razlogom njegovog pogubljenja.
Njegove riječi 'evo sada znam' uvode nas u ljudsku strategiju preživljavanja koja se oslanja na prevaru i poluistine. Ovaj silazak u Egipat predskazuje i anticipira kasniji boravak čitavog Izraela u Egiptu, postavljajući arhetipski obrazac iskušenja, opasnosti za Božje obećanje te konačno, božanske intervencije koja izbavlja Njegov izabrani narod unatoč ljudskim slabostima praotaca.