I premjesti se odande u gorje istočno od Betela i razape šator svoj, te mu Betel bijaše sa zapada, a Aj s istoka; i sagradi ondje žrtvenik Jahvi i zazva Ime Jahvino.
I krenu Abram, sveudilj putujući prema Negebu.
A nasta glad u zemlji, pa Abram siđe u Egipat da ondje boravi, jer teška bijaše glad u zemlji.
I bi, kad se približi da uđe u Egipat, da reče Saraji, ženi svojoj: "Evo, sad znam da si ti žena lijepa izgleda.
I bit će, kad te vide Egipćani, da će reći: 'Ovo je žena njegova', pa će ubiti mene, a tebe će ostaviti na životu.
A nasta glad u zemlji, pa Abram siđe u Egipat da ondje boravi, jer teška bijaše glad u zemlji.
Ali nasta glad u onoj zemlji, te Avram siđe u Misir da se ondje skloni; jer glad bješe velika u onoj zemlji.
וַיְהִי רָעָב בָּאָרֶץ וַיֵּרֶד אַבְרָם מִצְרַיְמָה לָגוּר שָׁם כִּֽי כָבֵד הָרָעָב בָּאָֽרֶץ
va/y.Hi ra.'Av ba./'A.retz va/i.Ye.red 'av.Ram mitz.Ray.ma/h la./Gur Sham ki- kha.Ved ha./ra.'Av ba./'A.retz
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I bi glad u zemlji i siđe Abram u Egipat boraviti tamo jer teška ta glad u zemlji"
1. I bi / dogodi se Izvornik: וַיְהִי [vayhiy] Gramatika: Glagol 'hayah' (biti) u trećem licu jednine muškog roda, s 'vav konsekutivnim' koji prebacuje nesvršeni oblik u svršeno prošlo vrijeme. Često se koristi kao standardni narativni uvod u biblijskom hebrejskom. Značenje: Označava promjenu stanja ili početak novog događaja u biblijskoj naraciji. Ovdje uvodi novu, kriznu situaciju koja će pokrenuti Abrahamovu akciju i staviti njegovu vjeru na kušnju.
2. glad Izvornik: רָעָב [ra'av] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini, u apsolutnom stanju. Značenje: Glad je čest biblijski motiv koji služi kao sredstvo Božjeg testiranja, suda ili pokretača radnje. Ovdje služi kao prvi veliki ispit vjere za Abrama neposredno nakon dolaska u Obećanu zemlju.
3. i siđe Izvornik: וַיֵּרֶד [vayered] Gramatika: Glagol 'yarad' (sići) u obliku wayyiqtol (vav konsekutivni + imperfekt), treće lice jednine muškog roda. Značenje: U biblijskom jeziku prelazak iz brdovitog Kanaana u dolinu Nila uvijek se opisuje kao 'silaženje'. Fizičko silaženje često anticipira i duhovni pad ili oslanjanje na ljudska rješenja naspram pouzdanja u Božje obećanje.
4. u Egipat Izvornik: מִצְרַיְמָה [mitsrayma] Gramatika: Vlastita imenica 'mitsrayim' s dodanim sufiksom '-a' (he locale) koji označava smjer kretanja, s ciljnim značenjem 'prema Egiptu' ili 'u Egipat'. Značenje: Egipat ovdje predstavlja sigurnost i obilje izgrađeno ljudskim rukama i stalnim izvorom vode (Nil), nasuprot Kanaanu koji u potpunosti ovisi o Božjoj kiši i blagoslovu s neba.
5. boraviti Izvornik: לָגוּר [lagur] Gramatika: Glagol 'gur' (boraviti kao stranac, privremeno živjeti) u infinitivu konstruktnom s prefiksom 'lamed' koji označava svrhu ili namjeru (za boraviti). Značenje: Ovaj glagol označava privremeni boravak došljaka ili stranca (ger) bez punih prava i trajnog posjeda. Jasno pokazuje da Abram ne namjerava trajno napustiti Obećanu zemlju, već se samo privremeno skloniti.
6. teška Izvornik: כָבֵד [khaved] Gramatika: Pridjev muškog roda u jednini. Dolazi od korijena 'k-v-d' koji primarno nosi značenje 'biti težak'. Značenje: Iako se isti korijen usko veže za slavu i čast (kavod), u ovom kontekstu doslovno opisuje tegobu, pritišćuću ozbiljnost i neizdrživost situacije koja opravdava Abramov iznenadni odlazak. Imena: - Abram [אַבְרָם / 'avram] (osoba) Znači: Uzvišeni otac Tvorba: Tvoreno od hebrejskih riječi 'av' (otac) i 'ram' (uzvišen, visok). Promjena imena: Kasnije u Postanku 17 Bog mu mijenja ime u Abraham, što biblijski tekst tumači kao 'otac mnoštva'. Promjena označava proširenje saveza i Božjeg obećanja o brojnom potomstvu.
- Egipat [מִצְרַיְמָה / mitsrayma] (pokrajina) Znači: Dvostruki tjesnac / Granice Tvorba: Vjerojatno povezano sa semitskim korijenom 'tsar' (usko, tjesnac, međa). Nastavak '-ayim' je dvojinski oblik, što reflektira drevnu političku i geografsku podjelu na Gornji i Donji Egipat.
Ovaj stih prikazuje prvi veliki izazov s kojim se Abram susreće neposredno nakon dolaska u zemlju koju mu je Bog obećao. Glad u Obećanoj zemlji predstavlja paradoks koji stavlja na kušnju njegovu vjeru i pouzdanje u Božju providnost, prisiljavajući ga da potraži spas u ljudskoj sigurnosti Egipta, umjesto da čeka rješenje u Kanaanu.
Silazak u Egipat zbog gladi uspostavlja važan proročko-povijesni obrazac (tipologiju) koji će se ponavljati u povijesti Abrahamovih potomaka. Njegovo putovanje prefiguracija je onoga što će kasnije proživjeti cijeli izraelski narod pod Jakovom, Josipom i Mojsijem – boravak u Egiptu, ropstvo, a potom i slavno izbavljenje kroz koje Bog pokazuje svoju suverenost.