Prva knjiga o Kraljevima 10

1Kraljica od Sabe bijaše čula govoriti o ugledu kojeg Solomon dugovaše GOSPODU; ona ga dođe provjeriti svojim zagonetkama. 2Ona stiže u Jeruzalem s jednom velikom pratnjom, devama natovarenim mirisnim tvarima velikom količinom zlata i dragog kamenja. Kad je stigla kod Solomona, ona mu reče sve što imade na srcu. 3Solomon joj dade odgovor na sva pitanja: ni jedno pitanje ne bi tako teško da mu kralj nije znao odgovor. 4Kraljica od Sabe vidje svu mudrost Solomonovu, kuću koju bijaše sagradio, 5hranu s njegovog stola, smještaj njegovih slugu, vrijednost njegovih slugu i njihove livreje, njegove peharnike, holokauste koje nuđaše u Kući GOSPODOVOJ i ona izgubi dah. 6Ona reče kralju: ” To bijaše istinom što sam čula govoriti u svojoj zemlji o tvojim riječima i tvojoj mudrosti. 7Nisam vjerovala tim pričama sve dok nisam došla i nisam to vidjela svojim vlastitim očima, a evo kako mi nisu otkrili no polovicu od toga! Ti nadilaziš u mudrosti i u vrijednosti ugleda ono o čemu sam ja čula govoriti. 8Sretni tvoji ljudi, sretne tvoje sluge, oni koji stalno mogu biti u tvojoj nazočnosti i slušati tvoju mudrost. 9Blagoslovljen budi GOSPOD, tvoj Bog, koji je htio staviti tebe na prijestol Izraelov; to je zato što GOSPOD voli Izrael zauvijek da te je postavio kraljem za vršiti pravdu i zakon. “ 10Ona dade kralju 120 talenata zlata, mirisne tvari u velikoj količini, i dragocjenog kamenja. Nikad više ne stiže toliko mirisnih tvari kao onda kad ih kraljica od Sabe dade Kralju Solomonu. 11Lađe Hiramove koje bijahu prevozile zlato iz Ofira bijahu također dovezle sandalovog drveta u velikoj količini i dragoga kamenja. 12Tim sandalovim drvetom kralj načini naslone za Kuću GOSPODOVU i kraljevsku kuću, kao i citre i harfe za pjevaču. Nikad više ne stiže sandalovog drveta, sve do danas nije ga se više vidjelo. 13Kralj Solomon dade kraljivi od Sabe sve što je ona željela tražiti, ne računajući poklone koje joj je kralj Solomon sam mogao učiniti. Potom ona se vrati i ode u svoju zemlju, ona i njene sluge. 14Težina zlata koje stiže Solomonu u samo jednoj godini bijaše 666 talenata zlata, 15ne računajući ono što je potjecalo od putnika, trgovačkog prometa, od svih kraljeva Okcidenta i vladara zemlje. 16Kralj Solomon načini 200 velikih štitova od tučenog zlata za kojeg je trebalo 600 sikala zlata po štitu; 17i 300 malih štitova od tučenog zlata za koje je trebalo tri mine zlata po štitu. Kralj ih odloži u kući šume Libanske 18Kralj načini jedan veliki prijestol od slonovače kojeg prekri istančanim zlatom. 19Ovaj prijestol imade šest stepenika i jedan okrugli naslon; bijahu nasloni za laktove sa svake strane sjedišta. 20Dva lava se nalaziše sa strane naslona za laktove, na šest stepenika. Ništa se slično nije napravilo niti u jednom kraljevstvu. 21Sve kupe kralja Solomona bijahu od zlata i svi predmeti u kući Libanske šume; od čistog zlata: ni jedan ne bi od srebra; nije ga se računalo u vrijeme kralja Solomona. 22Jer kralj imaše na moru lađe iz Tarziza koje ploviše s onim Hiramovim i, svake tri godine, lađe iz Tarziza vraćahu se nakrcane zlatom i srebrom, slonovačom; majmunima i paunima . 23Kralj Solomon postade najveći od svih kraljeva zemlje u bogatstvu i u mudrosti. 24Sva zemlja tražiše vidjeti Solomona da bi slušala mudrost koju Bog bijaše stavio u srce njegovo. 25Svatko donašaše svoj milodar: predmete od srebra i predmete od zlata, odjeću, oružje, mirisne tvari, konje i mule; i to svake godine. 26Solomon sakupi kola i konjanike. Bijaše 1 400 kola i 12 0 konjanika koje on dovede u posadne gradove i, kod sebe, u Jeruzalem. 27Kralj učini da u Jeruzalemu novac bijaše tako obilan kao kamenje, a cedrovi tako brojni kao sikomore u *Niziji. 28Solmonovi konji potjecaše iz Egipta i iz Keve kraljevi trgovci ih kupovaše u Kevi. 29Jedna kola podrijetlom iz Egipta stajahu 600 srebreni novčića, a jedan konj 150. Bilo ih je isto za sve kraljeve Hitita i kraljeve *Arama koje uvoziše posredovanjem tih trgovaca.